Manjinska vlada francuskog premijera Francoisa Bayroua sutra će se naći na prvom ozbiljnom iskušenju, jer će se pod svjetlima reflektora naći kontroverzni proračunski prijedlog za 2026. godinu. Priijedlog je toliko kontroverzan da su se njegove glavne stavke sakrivale čak i od ministara u vladi.
Bayrou je zamislio cilj smanjenja državnog proračuna za čak 40 milijardi eura. Želio bi u konačnici smanjiti i francuski javni dug - 3,3 biliona eura, ali da bi to uspio morat će kombinirati smanjenje socijalnih davanja i povisiti porez.
Nepovjerenje u francuskoj politici
Francuski dnevnik Le Monde upozorava na reakciju koju izaziva ovaj plan Bayroua, navodeći kako bi to čudesan poduhvat za svakoga, naročito za premijera koji nema većinu u parlamentu, zbog čega se Francuska ove sedmice sprema za novu političku krizu.
U nekim normalnim okolnostima, glasnogovornici vlade bi medijima uoči predstavljanja proračunskog prijedloga na kapaljku davali fragmente informacija kako bi testirali reakcije tržišta i opozicije, i tako predvidjeli i prevenirali potencijalne probleme pri njegovu daljnjem usvajanju. Činjenica da Bayrou i od vlastitih ministara i najbližih saradnika sakriva nacrt sjajno ocrtava ozračje općeg (ne)povjerenja koje vlada francuskom politikom, i koje gotovo beziznimno najavljuje novo zahuktavanje političke krize, piše Politico.
'Motorna pila Elona Muska'
Ljevica želi više poreza, a time i veća socijalna davanja, što bi gotovo sigurno rezultiralo još većim javnim dugom. Desnica se, ipak, laserski fokusira na nepotrebno "rasipanje" novca poreznih obveznica i zaziva francusku inačicu "rezova motornom pilom Elona Muska".
Proceduralno, premijerova manjinska vlada prvo će proračunski prijedlog pokušati usvojiti formalnim putem, koji podrazumijeva parlamentarne rasprave i amandmane (drugim riječima; ustupke). Ukoliko premijer procijeni da proračun neće biti moguće usvojiti formalnim putem, na jesen se može odlučiti za proceduralni as u rukavu, članak 49.3 Ustava, kojim se zakonski prijedlog de facto oktroira, nakon čega zastupnici mogu glasati o (ne)povjerenju vladi koja se na taj potez odlučila. Sudbina je to koju je prošle godine doživio Bayrouov prethodnik Michel Barnier.
Radikalna desnica i radikalna ljevica (ispravno) procjenjuju da bi im spašavanje makronističkih programa ozbiljno politički naštetilo na predstojećim izborima 2026. i 2027., zbog čega raste rizik od rušenja vlade na jesen. Nekolicina francuskih političkih komentatora, poput Le Mondeovog Francoisa Fressoza, ističu da su nit koja bi Bayroua mogla spasiti procjene nekolicine parlamentarnih struja koje oklijevaju s rušenjem vlade dok se ne iskristalizira jasna alternativa, prenosi Politico.