Saborski zastupnici raspravljaju prijedlog DP-ove i HDZ Rezolucije o političkom osnaživanju Hrvata u BiH, kao i odluku o imenovanju predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.
Predsjednik DP-a Ivan Penava rekao je da prihvaćanjem Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini Hrvatska šalje poruku da više neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata u susjednoj državi.
Dodao je i da zahtjev za promjenama ne ide na štetu ostala dva naroda.
"U Rezoluciji se ističe jasna poruka da će Republika Hrvatska koristiti svoj međunarodni položaj kako bi zaštitila interes Hrvata u Bosni i Hercegovini jer neće dalje pasivno promatrati preglasavanje Hrvata. Ponavljam, ne nauštrb bilo koga, nego u pokušaju održavanja jednakopravnosti sva tri naroda, rekao je Penava u Hrvatskom saboru predstavljajući DP-ov prijedlog Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH.
Preglasavanje Hrvata treba nazvati pravim imenom, a to je izborni inženjering, ustvrdio je predsjednik Domovinskog pokreta.
Prije rasprave o Rezoluciji, brojni zastupnici tražili su stanke, među njima prvi zastupnik Nino Raspudić.
Donosi se ista deklaracija
"Tražim pauzu od 10 minuta kako bismo se konsultirali oko ostatka ostataka prijedloga deklaracije, koja još jednom pokazuje svu slabost, impotentnost, rekao bih dijelom i izdajništvo hrvatske vanjske politike pod ovom Vladom. Ovaj Sabor donio je deklaraciju o položaju hrvatskog naroda prije skoro 10 godina, o kojoj je bio obavezan raspravljati jednom godišnje, a to nije činio. Donosi se ista deklaracija koja u završnoj verziji nema veze s onim što je bila početna verzija. Znakovito je ono što je izostalo", rekao je Raspudić pa nastavio:
"Skandalozno je, kukavički, jadno, bijedno i deprimirajuće za sve Hrvate u BiH slušati HDZ-ove patetične brojke o mililionima eura za projekte, a istovremeno politički HDZ odustaje od potpuno racionalnog zahtjeva za hrvatskom izbornom jedinicom za izbor svih političkih razina. Ne samo Predsjedništva, jer domovi naroda važniji su od člana Predsjedništva. HDZ odustaje od mehanizma veta kada se donose po Hrvate štetne odluke, odustaje od utvrđivanja nezakonitog stjecanja državljanstva, odustaje od spominjanja da su Srbi i Bošnjaci dijelili BiH, a ne Hrvati, odustaje od sankcija onima koji pozivaju na preglasavanje Hrvata u BiH te odustaje od najoštrije osude štetnih odluka visokog predstavnika u BiH"
Oglasila se i Anka Mrak-Taritaš.
"Razumijem kolege iz DP-a. To je politika skupljanja pozornosti. Skupili su pozornost jer su u startu pokazali mišiće u odnosu na starijeg koalicijskog partnera, ali su putem od toga odustali", počela je zastupnica pa dodala:
"Što ova deklaracija znači za Hrvate u BiH i što znači na putu BiH u Evropsku uniju? Godine 1991., prema popisu stanovništva, u BiH je živjelo 760.000Hrvata, nešto manje od broja stanovnika Zagreba. Prema popisu iz 2013. bilo ih je 544.780. Nezavisni demografi kažu da ih danas ima najviše 350.000. Zamislite Grad Zagreb koji je prepolovio svoje stanovništvo. Kako će to pomoći Hrvatima na putu BiH u Evropsku uniju? Mislim da Hrvatska treba biti ta koja će pomagati BiH na tom putu, a ne odmagati".
HDZ-ov Nevenko Barbarić rekao je da dokument ne sadrži ništa što nije u interesu Hrvata u BiH i nema ništa što bi nekoga vrijeđalo, omalovažavalo ili ugrožavalo.
"Ova Vlada retoriku sukoba, vrijeđanja i optužbi zamijenila je dobrosusjedskim odnosima kroz jačanje ekonomske saradnje. Ona je prošle godine premašila četiri milijarde eura, uz suficit od više od milijardu eura. Tu su brojni projekti boljeg i kvalitetnijeg prometnog povezivanja, snažna potpora BiH na EU putu, u novije vrijeme doprinos energetskoj neovisnosti BiH te snažna potpora brojnim projektima Hrvata", izjavio je Barbarić.
Ivica Kukavica iz DP-a odgovorio je toj stranci tema nije pozornost, nego su im bitni Hrvati u BiH.
"Bitan nam je jasan odmak od svih politika nakon 2000-ih, kada smo slušali da je Hrvatska bila agresor u BiH i da je dijelila BiH. Sve su to loše stvari koje su kumovale problemima koje Hrvati u BiH danas imaju, a kojih se više ne sjećamo. Hrvatska je među prvima priznala BiH i među prvima s njom sklopila sporazume. Kada gledamo rezoluciju, danas smo čuli da je građanska BiH bruxelleska politika. DP i većina traže konstitutivnost, a građanska BiH upravo je bruxelleska politika. DP ovom rezolucijom želi dodatno osnažiti deklaraciju iz 2018. godine i poslati jasnu političku poruku iz Zagreba da stojimo uz hrvatski narod te da se poštuju i Washingtonski i Daytonski sporazum.
"DP je krenuo s prijedlogom koji je sadržavao jasne zahtjeve
Mostov Nikola Grmoja zadnji se javio za riječ prije početka rasprave.
"DP je krenuo s prijedlogom koji je sadržavao jasne zahtjeve, ali ih je HDZ potpuno ugušio. Gotovo sve što je rezoluciji davalo političku snagu nestalo je i rezoluciju pretvorilo u stranački dokument nezamjeranja nikome, baš po mjeri Andreja Plenkovića i njegovih mentora. Nestala je revizija sumnjivih stjecanja hrvatskog državljanstva, nestao je prijedlog o korištenju instituta persona non grata, korištenju veta u međunarodnim institucijama. Hrvatsko pitanje svedeno je na jednu fotelju, izbor člana Predsjedništva. Dobili smo razvodnjeni tekst, bez nade, koji ne nudi ništa što već ne postoji. Konstitutivnost hrvatskog naroda ne smije biti valuta u nečijoj međunarodnoj karijeri, u karijeri Andreja Plenkovića, koji se ne želi nikome zamjeriti. Most predlaže osam amandmana. Molim kolege iz DP-a i nacionalno osviještene HDZ-ovce, ako ih još ima, da podrže ove amandmane ako uistinu žele zaštititi naš narod u BiH", zaključio je Grmoja.