Galaksija Skulptor je zapanjujuća spiralna galaksija, udaljena 11 miliona svjetlosnih godina. Trenutno prolazi kroz intenzivan period formiranja zvijezda.
Otkrila ju je Caroline Herschel 1783. godine. Možemo garantovati da novi pogled na Galaksiju Skulptor, dobijen putem Vrlo velikog teleskopa Evropskog južnog opservatorija, nikada prije nije viđen. Ova nova mapa Galaksije Skulptor sadrži hiljade boja. Većina astronomskih slika koristi širokopojasne filtere koji bilježe svjetlost u širokom rasponu valnih duljina. To mogu biti, na primjer, crvena, plava ili zelena. Međutim, mnogi astronomski događaji emitiraju na specifičnim valnim duljinama. Korištenje njih omogućava razlikovanje specifičnih emisija. To je kao da razlikujete rubin od ruže ili azurno od lapis lazulija, piše IFLS.
Stvaranje mape s hiljadu boja
Za izradu ove hiljadu-bojne mape, astronomi su koristili više od 50 sati instrumenta Multi Unit Spectroscopic Explorer (MUSE) na Vrlo velikom teleskopu ESO-a. Više od 100 ekspozicija je spojeno u ovoj veličanstvenoj novoj mapi Galaksije Skulptor. "Galaksije su nevjerovatno složeni sistemi koje se još uvijek trudimo da razumijemo. Galaksija Skulptor je na idealnom mjestu", rekao je vodeći autor istraživanja i naučnik ESO-a, Enrico Congiu, u saopćenju. "Dovoljno je blizu da možemo razriješiti njenu unutrašnju strukturu i proučavati njene sastavne dijelove s nevjerovatnim detaljima. Istovremeno, dovoljno je velika da je još uvijek možemo posmatrati kao cjelovit sistem."
Pronalazak planetarnih maglina i analiza udaljenosti
Posmatranja pokrivaju područje galaksije široko 65.000 svjetlosnih godina. Među prvim studijama mape, tim je tražio planetarne magline. To su područja prašine i gasa koja zvijezde na umoru, poput Sunca, stvaraju ispuštanjem zvjezdane materije. Istraživači su potvrdili oko 500 planetarnih maglina u Galaksiji Skulptor. To je rekordni broj koji će imati veće posljedice zbog njihovih prekretničkih svojstava. "Izvan našeg galaktičkog susjedstva, obično se susrećemo s manje od 100 detekcija po galaksiji", stavio je broj u kontekst koautor Fabian Scheuermann sa Univerziteta Heidelberg. "Pronalaženje planetarnih maglina omogućava nam da provjerimo udaljenost do galaksije — što je kritičan dio informacija od koje zavise ostale studije galaksije", dodao je koautor profesor Adam Leroy sa Državnog univerziteta Ohio.
Istraživanje formiranja zvijezda i protoka gasa
Ovo nije samo kraj zvijezda, već i početak. Proučavaju se detalji formiranja zvijezda na nivou koji dosad nije bio moguć za galaksije izvan lokalne grupe. "Možemo se fokusirati na pojedinačna područja gdje se zvijezde formiraju na gotovo skali pojedinačnih zvijezda. Ali možemo se i udaljiti da proučavamo galaksiju kao cjelinu", dodala je Kathryn Kreckel sa Univerziteta Heidelberg.
Ovo je tek početak. Tim planira razumjeti protoke gasa, njihovu evoluciju i gdje te kako taj gas na kraju formira zvijezde. "Kako tako mali procesi mogu imati tako velik utjecaj na galaksiju čija je ukupna veličina hiljadama puta veća, još uvijek je misterija", dodao je Congiu.