Hiljade novootkrivenih galaksija izgledaju kao da su se spremile za viktorijanski bal: nose široke krinoline (suknje s obručima). Ova kolekcija "galaksija s polarnom strukturom", koje posjeduju velike zvjezdane ili prašnjave strukture postavljene okomito na njihovo glavno tijelo, mogla bi pomoći astronomima da istraže kako galaksije nastaju i evoluiraju, piše Science News.
"Galaksije s polarnom strukturom su relativno rijetke u univerzumu", izjavio je astronom Jacob Guerrette na konferenciji za novinare Američkog astronomskog društva. Većina galaksija drži svoje zvijezde i gas u ravni sa svojim glavnim diskovima. Iako su astronomi ovakve sisteme uočavali još od 1970-ih, do 2024. godine bilo ih je poznato svega nekoliko stotina.
Sada su Guerrette i njegove kolege identifikovali oko 3.000 potencijalnih novih galaksija s polarnom strukturom koristeći podatke s instrumenta DESI (Dark Energy Spectroscopic Instrument) u Arizoni. Ovim je broj poznatih ovakvih sistema povećan za čitav red veličine.
"Na osnovu ovih nalaza, procjenjujemo da otprilike 2 posto svih obližnjih masivnih galaksija sadrži polarne strukture", rekao je Guerrette. On dodaje da bi čak i naš Mliječni put mogao imati neku vrstu polarne strukture, iako je ona možda previše blijeda da bi se sa sigurnošću potvrdila.
Svjetlosti s najudaljenijih galaksija u ovom istraživanju trebalo je oko 7,8 milijardi godina da stigne do Zemlje. Dodatni podaci sa svemirskog teleskopa Euclid proširili su ovaj uzorak još dalje u prošlost, na više od 11 milijardi godina unazad. Istraživači se nadaju da će kombinovanjem ovih podataka moći proučavati kako se ove galaksije mijenjaju kroz kosmičko vrijeme.
Ove galaksije dolaze u raznim oblicima i veličinama. Nisu sve strukture u obliku savršenih obruča; neke su tokovi zvijezda ili gasa, dok druge liče na haloe ili izbočine. Ipak, zajedničko im je to da su sve morale pretrpjeti "bliski susret" s drugom galaksijom u prošlosti kako bi dobile ove ukrase.
To je zato što, bez vanjske sile, zakon očuvanja momenta drži sve zvijezde i gas unutar galaksije u istoj ravni rotacije. Materijal koji orbitira pod oštrim uglom u odnosu na tu ravan morao je biti "ubačen" od strane nekog uljeza.
Upravo ta historija sudara čini ove galaksije korisnim za istraživanje evolucije svemira. Iako svaka galaksija nema polarnu strukturu, mnoge od njih su prošle kroz procese spajanja ili usisavanja materije, što naučnici sada mogu mnogo bolje proučavati kroz ovu specifičnu grupu "galaksija u krinolinama".