Galebovi koji djeluju kao da su pijani izazivaju saobraćajne gužve duž južne obale Engleske, upozoravaju stručnjaci.
Ornitolozi navode da se galebovi ovih dana hrane rojevima letećih mrava, koji su postali izuzetno aktivni zbog uzastopnih ljetnih toplotnih valova.
Međutim, leteći mravi ispuštaju mravlju kiselinu (formičnu kiselinu), koja može izazvati stanje slično opijenosti kod ptica. Zbog toga galebovi teturaju, gube ravnotežu i često završavaju na cestama, ometajući saobraćaj.
Dr. Viola Ross-Smith iz Britanskog fonda za ornitologiju (British Trust for Ornithology) objasnila je da leteći mravi proizvode mravlju kiselinu kada se osjećaju ugroženima, kako bi odvratili predatore.
„Mravi proizvode mravlju kiselinu, a budući da je riječ o blagom toksinu, galebovi nakon što pojedu veće količine mogu izgledati omamljeno, gotovo kao da su pijani“, rekla je Ross-Smith.
Dodala je da je trenutna pretpostavka da mravlja kiselina na galebove djeluje na sličan način kao što etanol djeluje na ljude.
Iako se rojenje letećih mrava obično događa sredinom jula, stanovnici pojedinih dijelova Engleske, poput Suffolka, ove godine primijetili su ih znatno ranije zbog neuobičajeno toplog proljeća.
Naučnica naglašava da teorija još nije naučno potvrđena.
„Moguće je i da su ptice toliko zaokupljene obiljem hrane da jednostavno ne obraćaju pažnju na okolinu ili ih velika količina hrane potpuno preplavi“, rekla je.
Prema njenim riječima, nije rijetkost vidjeti velike grupe galebova kako teturaju po trotoarima i cestama, zbog čega se vozači moraju zaustavljati ili usporavati.
„Galebovi su inače vrlo smjele ptice koje se ne plaše ljudi. Voljela bih da neko detaljnije istraži ovu teoriju i utvrdi da li ih mravlja kiselina zaista opija“, dodala je.
Stručnjaci ističu da građani ne trebaju biti zabrinuti ako primijete galeba koji djeluje omamljeno. Međutim, ukoliko ptica izgleda ozbiljno bolesno ili povrijeđeno, preporučuje se obavijestiti nadležne službe za zaštitu životinja.
Ross-Smith zaključuje da galebovi jednostavno koriste priliku da se nahrane obiljem proteinski bogatih insekata.
„Priroda radi svoje i mi joj to trebamo dopustiti“, poručila je.