Američki proizvođač čipova Intel saopštio je da nastavlja sa otpuštanjima i dodatnim smanjenjem troškova kako bi zaustavio višegodišnji pad poslovanja i pokušao povratiti konkurentnost na tržištu koje sada predvode kompanije poput Nvidije i AMD-a.
Nakon što je i u drugom kvartalu zabilježio gubitak, Intel je objavio da do kraja godine planira smanjiti broj zaposlenih na oko 75.000, što je značajan pad u odnosu na 99.500 zaposlenih koliko je kompanija imala krajem prošle godine, odnosno otpušta se otprilike četvrtina radne snage.
„Znam da posljednjih nekoliko mjeseci nije bilo lako. Donosimo teške, ali neophodne odluke kako bismo pojednostavili organizaciju, povećali efikasnost i odgovornost na svim nivoima“, poručio je zaposlenima u internom dopisu novi glavni izvršni direktor Lip-Bu Tan.
Intel je najavio obustavu ranije planiranih ulaganja u Njemačkoj i Poljskoj, dok će proizvodne i testne operacije iz Kostarike preseliti u veće pogone u Vijetnamu i Maleziji. Kako je naglašeno u dopisu, Kostarika će i dalje igrati važnu ulogu za inženjerske timove i korporativne funkcije.
U Sjedinjenim Američkim Državama kompanija usporava izgradnju velike fabrike čipova u saveznoj državi Ohajo, o čemu se već spekulisalo zbog sve veće neizvjesnosti oko državnih podsticaja i subvencija.
Intel je osnovan 1968. godine u srcu Silicijumske doline i bio je jedan od pionira revolucije ličnih računara. Međutim, od početka mobilne ere 2007. godine, kada je Apple lansirao iPhone, kompanija sve više zaostaje za tehnološkim promjenama.
Najveći udarac uslijedio s eksplozijom tržišta veštačke inteligencije – segmenta kojim sada dominira Nvidia, nekada znatno manji konkurent, čiji su čipovi danas ključni za AI infrastrukturu. Koliko je jaz između njih narastao pokazuje i tržišna vrijednost: dok je Intel na zatvaranju berze u četvrtak vrijedio 98,7 milijardi dolara, vrijednost Nvidije dostigla je čak 4,24 biliona dolara.
Tan navodi da će se Intel ubuduće fokusirati na „osnovni portfelj proizvoda“ i razvoj AI rješenja za poslovne korisnike. „Nema više blanko čekova – svaka investicija mora imati ekonomski smisao“, naglasio je.
Za drugi kvartal ove godine kompanija je prijavila gubitak od 2,9 milijardi dolara (2,47 milijardi eura), odnosno 67 centi po akciji, što je znatno više od prošlogodišnjeg gubitka od 1,6 milijardi dolara (1,36 milijardi eura) ili 38 centi po akciji. Bez jednokratnih troškova, prilagođeni gubitak iznosio je 10 centi po akciji.
Prihod je ostao gotovo nepromijenjen – 12,9 milijardi dolara (10,1 milijarda eura), što je iznad očekivanja analitičara koji su prema podacima FactSet-a prognozirali prihod od 12 milijardi dolara i simboličnu zaradu od 1 cent po akciji.