Da korona-kriza nije prošla i da su negativne posljedice uticaja na privredu i dalje vidljive dokaz su vijesti sa tržišta rada koje prethodnih dana stižu iz svih krajeva svijeta.
Možda za građane Srbije najbitnije vijesti o padu industrije Njemačke, zatim rastu nezaposlenosti u Austriji, ali i tome da u toj zemlji prijeti talas stečajeva u gastronomiji i turizmu, upravo oblastima u kojima je zaposlen najveći broj građana iz Srbije, piše Blic.
Kako više od 500.000 Srba živi u tim zemljama, a uglavnom su zaposleni u turizmu, prodaji, ugostiteljstvu ili građevini, veliki broj njih je ostao bez posla već u prvim naletima korona virusa, odnosno uticaja na privredu, dok i oni koji su zadržali svoja radna mjesta sada strepe.
Ipak, kako su to i ranije objasnili ekonomisti, porast nezaposlenosti je praktično samo jedan od načina suočavanja sa posledicama uticaja korone, te da evropske zemlje su bogate pa sebi mogu da priušte porast nezaposlenosti i tu situaciju da ljudi na neki period pređu na socijalna primanja.
Kako je to ocijenio Vladimir Gligorov, dugogodišnji saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, koji inače, živi u Beču, država je radnicima prvo pomagala za plate, a sada se i državi i poslodavcima više isplati da im plaćaju naknade za nezaposlene dok svi čekaju da se okonča epidemija.
Teška situacija nije zaobišla ni Španiju, Ameriku i Veliku Britaniju, kako ističu tamošnji mediji, gdje su mjere zaključavanja mnoge ostavile bez posla.
Prema najnovijim statističkim podacima, Njemačka industrija je u decembru imala prvu stagnaciju nakon sedam uzastopnih mjeseci rasta.
Mjere ograničenja u zemlji i inostranstvu s ciljem suzbijanja pandemije Covid-19 ograničile su izvozno orijentisani proizvodni sektor u najvećoj evropskoj ekonomiji. Tako je industrijska proizvodnja u posljednjem mjesecu 2020. zabeležila nulti rast na mjesečnom nivou u odnosu na naviše revidirani pokazatelj od 1,5 procenata u novembru, objavio je Savezni zavod za statistiku Destatis.
Da su poslovi u turzmu i ugostiteljstvu već potpuno zaustavljeni, svima je već neko vrijeme jasno, ali ono što sada brine jeste da je glavna kočnica u decembru bio građevinski sektor, gdje je proizvodnja pala za 3,2 procenta. To je pored navedenih, još jedan sektor koji zapošljava veliki broj građana Srbije.
Ono što tamošnje vlasti navode kao negativno, jeste i to što su budući izgledi industrijskog sektora i dalje prigušeni, s obzirom na to da razvoj pandemije stvara “uska grla” u snabdjevačkom lancu industrije poluprovodnika.
Iz Austrije praktično ne prestaju da stižu vijesti o povećanju broja nezaposlenih. Krajem januara je broj nezaposlenih dostigao 535.470, što je za 27 odsto, odnosno 114.769, više nego u januaru 2020. godine.
I tamošnji ministar rada nedavno je ukazao da se posebno mjera zaključavanja negativno odražava na tržište rada.
"Bilans u januaru pokazuje da smo i dalje, zbog pandemije, u veoma teškoj situaciji na tržištu rada", kazao je ministar rada Martin Koher.
Direktor Servisa za zapošljavanje (AMS) Johanes Kopf naveo je da je posebno negativna situacija u turizmu, i da je u toj privrednoj grani nezaposlenost, u poređenju sa januarom prošle godine, udvostručena.
Upravo su stigle vijesti i o procjenama da je oko 30.000 preduzeća u toj zemlji pred stečajem, a da su osim ugostitelja i hotelijera, u velikoj nevolji prodavnice širom Austrije.
Građani sa Balkana su tamo mahom zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu, u proizvodnji ali i kao prodavci. Stoga zabrinutost ne čudi. Teško su, kako se u izvještajima navodi, pogođeni i fitnes centri, koji i dalje ostaju zatvoreni, a koji su do sada izgubili najmanje 30 odsto svojih stalnih mušterija.
