Prošle godine je 7,1 posto zaposlenih u Evropskoj uniji radilo s produženim radnim vremenom na svom glavnom poslu, pokazuju podaci Eurostata.
Produženo radno vrijeme odnosi se na one radnike koji obično provode 49 ili više sati sedmično na poslu.
Među zemljama EU, Grčka je imala najveći udio radnika s prekovremenim radom (11,6 posto).
Slijede Kipar (10,4 posto) i Francuska (10,1). S druge strane, najniže stope zabilježene su u Bugarskoj (0,4 posto), Litvaniji i Latviji (po 1,1).
Hrvatska je po udjelu zaposlenih s prekovremenim radom od 3,8 posto ispod prosjeka Evropske unije. Prosjek u Slovebniji iznosi 5,0.
Veća stopa produženog radnog vremena je kod samozaposlenih (29,3 posto od ukupno samozaposlenih) u odnosu na zaposlene (3,6 posto od ukupno zaposlenih).
Duži radni dan bio je češći kod KV radnika u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (27,5 posto svih KV radnika u ovim oblastima) i menadžera (21,9 posto).
U svim drugim zanimanjima, definiranim međunarodnim standardnom klasifikacijom (ISCO), u prosjeku je tek 7,3 posto radnika radilo duže od 49 sati sedmično, prenosi Tportal.
Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, podaci Eurostata pokazuju da je 7,2 procenta zaposlenih u našoj državi radilo prekovremeno.
