Rusija i Kina, ključni diplomatski partneri Teherana, uputile su oštre kritike na račun američko-izraelske vojne operacije u Iranu, u kojoj je do sada stradalo više od 1.000 ljudi. Ruski predsjednik Vladimir Putin atentat na vrhovnog vođu Alija Hamneija nazvao je "ciničnim kršenjem morala", dok je Peking pozvao na suzdržanost, naglašavajući da se problemi ne rješavaju silom. Ipak, uprkos zajedničkom zahtjevu za hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, vojna intervencija Moskve i Pekinga u korist Irana potpuno je izostala.
Rusija: Strateški partner, ali ne i vojni saveznik
Iako su Rusija i Iran početkom 2025. godine potpisali sveobuhvatni ugovor o strateškom partnerstvu, on ne sadrži klauzulu o uzajamnoj odbrani. Za razliku od sporazuma koji Moskva ima sa Sjevernom Korejom, ovaj dokument ne obavezuje Rusiju na direktno uključivanje u rat. Stručnjaci ističu da su rizici za Moskvu preveliki, pogotovo jer je trenutni prioritet Rusije posredovanje Sjedinjenih Država u sukobu s Ukrajinom. Iz Teherana već stižu signali frustracije jer su očekivali više od puke diplomatije.
Kineski pragmatizam i energetska zavisnost
Kina, koja kupuje preko 87% iranske sirove nafte, takođe se drži po strani. Iako je ekonomski duboko povezana s Teheranom kroz 25-godišnji sporazum o saradnji, kineska vlada se striktno pridržava načela nemiješanja u unutrašnje poslove drugih zemalja. Analitičari tvrde da Peking neće slati oružje Iranu, već će se fokusirati na ulogu "zaštitnika" i posrednika kako bi spriječio totalni regionalni kolaps koji bi ugrozio kineske ekonomske i sigurnosne interese.