Njemački kancelar Friedrich Merz suočava se s najozbiljnijom pobunom unutar vlastite stranke od početka mandata — i to zbog generacijski eksplozivne teme: penzijskog paketa teškog 200 milijardi eura koji bi, prema tvrdnjama mlađih zastupnika CDU-a, sav teret prebacio na leđa mlađih generacija.
Pobunu ne predvode iskusni politički „divovi“, već nova generacija — mladi, tehnički potkovani i uglađeni zastupnici, poznati kao „mladi buntovnici“. Svi su u tridesetim godinama, dio su Merzove vlastite stranke CDU, a sada se oštro protive penzijskim reformama koje kancelar pokušava progurati.
Johannes Winkel, 34-godišnji pravnik i predsjednik omladinskog krila CDU-a, poručio je da je Merz iznevjerio obećanje o „novom generacijskom ugovoru“.
„Očekujemo da kancelar ima hrabrosti pretvoriti svoje riječi u djela. Sada se svi pitaju kako se paket vrijedan 200 milijardi uklapa u to obećanje“, rekao je Winkel.
Njihova frakcija broji oko 18 zastupnika, ali Merz u Bundestagu ima većinu od svega 12 glasova — što znači da bi pobuna lako mogla srušiti čitavu koaliciju.
Koalicija na ivici pucanja
Merzovu većinu osigurava koalicijski partner — socijaldemokrati (SPD). Za SPD je penzijski plan crvena linija i odbijaju svako odustajanje. Njihova ministrica rada Bärbel Bas upozorila je da CDU-ova pobuna „ugrožava koaliciju“ i otvara prostor ekstremnoj desnici, odnosno sve popularnijem AfD-u.
Uoči ključnog glasanja u Bundestagu zakazanog za petak, sudbina Merzove vlade visi o koncu.
Šta sadrži sporni penzijski paket?
Paket uključuje:
- garantovanu penziju od najmanje 48% prosječne plate,
- dodatno povećanje penzija za majke s djecom rođenom prije 1992.,
- poreske olakšice za sve koji rade i nakon 67. godine.
Procjene pokazuju da će ove mjere godišnje koštati više od 15 milijardi eura, a do 2040. ukupno oko 200 milijardi — što će morati finansirati sve manji broj zaposlenih, dok je Njemačka među evropskim državama s najnižom stopom nataliteta (1.39).
Ekonomisti upozoravaju da sistem postaje neodrživ, posebno jer njemačke penzije rastu u skladu s rastom plata, a ne s inflacijom — što dugoročno povećava troškove.
Merz pod pritiskom: popularnost pada, ekonomija stagnira
Merz je došao na vlast obećavajući „ekonomski preporod“. Parlament je već podržao njegov plan o povećanju budžeta za odbranu i velikim infrastrukturnim ulaganjima — bez kršenja ustavnog „kočnice duga“. Ali isplate kasne, a njemačka ekonomija zapela je u stagnaciji.
Popularnost kancelara drastično je pala: prema istraživanju YouGov-a, samo 27% građana ima pozitivan stav o njemu.
Čak ni mladi reformisti, koji su bili njegovi najglasniji fanovi u kampanji, više mu ne vjeruju. „Osjećaju se iznevjereno“, kažu analitičari.
Da li će vlada pasti?
Ako pobuna potraje i Merz izgubi glasanje, njegova koalicija mogla bi se raspasti. Kancelar bi tada bio prisiljen da vodi manjinsku vladu — ili da raspiše nove izbore.
Ekonomisti upozoravaju da bi to ozbiljno poljuljalo stabilnost Njemačke u trenutku kada se Evropa suočava s ratom, visokim troškovima i rastom populizma.
Iako neki buntovnici u CDU-u popuštaju pod pritiscima stranačkih vrhova, Winkel i najtvrđi dio grupe i dalje odbijaju kompromis.
„Njemačkoj hitno treba reforma. Demografske promjene će nas pogoditi kao nikad do sada. Prava međugeneracijska pravednost zahtijeva konkretne odluke, a ne simbolične poteze“, poručio je Winkel.