Manji broj američkih vojnika u Evropi neće oslabiti odbranu kontinenta, izjavio je vrhovni komandant NATO snaga u Evropi, general Alexus Grynkewich, umanjujući zabrinutost oko američke posvećenosti savezu.

„Uvjeren sam u sposobnosti Evrope i Kanade“, rekao je američki general s četiri zvjezdice u glavnom operativnom zapovjedništvu NATO-a u južnoj Belgiji. „Spremni smo već danas odgovoriti na svaku krizu ili nepredviđenu situaciju“, prenosi Politico.

Njegove izjave dolaze u trenutku zabrinutosti zbog očekivanog povlačenja dijela američkih trupa iz Evrope, što se povezuje s novom odbrambenom strategijom predsjednika Donalda Trumpa. Očekuje se da će tzv. pregled rasporeda snaga uključiti preusmjeravanje američkih trupa iz Evrope u Indo-Pacifik.

Trumpovo dovođenje u pitanje

Taj pomak je već počeo, jer su SAD prošlog mjeseca povukle 800 vojnika iz Rumunije, odluku koju je Bukurešt pozvao Washington da preispita.

Strahovi od smanjenja broja od 85.000 američkih vojnika u Evropi također su povezani s većom raspravom o posvećenosti Washingtona savezu pod Trumpom.

Trump je pohvalio obećanje NATO saveznika da povećaju odbrambenu potrošnju na 5 posto BDP-a do 2035. godine, ali je ranije dovodio u pitanje princip kolektivne odbrane, relativizirao nedavni ruski upad dronom u Poljsku i neprestano pritiskao Evropu да više doprinosi.

Ranije ove godine, ministar finansija Scott Bessent rekao je da je "sada je ruski predsjednik Vladimir Putin počeo ulaziti na NATO teritoriju, ali no što vam mogu reći jeste da se SAD neće uključivati slanjem trupa ili nečim sličnim“.

Evropski lideri potajno brinu da bi Trumpov plan za okončanje rata u Ukrajini mogao ići u korist Rusiji; kako se navodi u procurjelom pozivu, francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je da bi SAD mogle „izdati“ Ukrajinu.

Novi znak turbulencija pojavio se ove sedmice kada državni sekretar SAD-a Marco Rubio nije prisustvovao sastanku ministara vanjskih poslova NATO, što se gotovo nikada nije desilo od osnivanja NATO saveza 1949. godine. Njegov zamjenik je potom kritikovao saveznike iza zatvorenih vrata zbog toga što prioritet daju vlastitim odbrambenim industrijama umjesto kupovini američke opreme.

Gotovo dvije trećine evropske odbrambene potrošnje završava u SAD, ali EU pokušava to promijeniti kroz podsticanje domaće proizvodnje.

Iako neki evropski saveznici privatno izražavaju zabrinutost, javno i dalje tvrde da je NATO snažan.

„Svi NATO procesi funkcionišu besprijekorno. U praktičnom smislu, Amerikanci veoma dobro ispunjavaju svoje obaveze“, rekao je poljski zamjenik ministra odbrane Paweł Zalewski za Politico. 

Novi standard

Grynkewich je naglasio da političke tenzije povezane sa mirovnim pregovorima nisu imale „nikakav uticaj… na našu sposobnost da izvršimo misiju iz NATO perspektive“. Zalog saveznika da povećaju odbrambene budžete, rekao je, znači da će NATO „sutra biti još spremniji nego danas, i još spremniji prekosutra“ da odgovori Rusiji i eventualnom smanjenju američkih trupa.

Prošlog mjeseca, američki ambasador pri NATO, Matthew Whitaker, izazvao je reakcije kada je rekao да се радује danu када će Njemačka reći da je „spremna preuzeti poziciju vrhovnog komandanta savezničkih snaga“, što je još jedan signal pritiska Washingtona da Evropa preuzme veći teret.

Administracija Trumpa je navodno ranije razmatrala da prvi put ne imenuje američkog generala za tu poziciju, prije nego što je nominovala Grynkewicha. Ta funkcija je uvijek bila u rukama američkog oficira, jer komanduje svim savezničkim trupama u Evropi i nadzire američko nuklearno odvraćanje na kontinentu.

„Uvijek postoji određeno preraspodjeljivanje pozicija među državama članicama“, rekao je Grynkewich, dodajući da je „prirodno da će se neke stvari mijenjati tokom narednih mjeseci i godina“.

Na pitanje o tome ko bi trebao predvoditi savez, rekao je:

„Što se tiče toga ko će držati SACEUR poziciju, radije bih to ostavio političarima.“

Rat u Ukrajini

Evropska zabrinutost oko pouzdanosti SAD javlja se dok se rat u Ukrajini približava četvrtoj godini, dok obavještajne procjene upozoravaju da bi Rusija mogla biti spremna napasti neku NATO zemlju do kraja decenije, a hibridni napadi povezani s Moskvom rastu širom kontinenta.

Putin je ove sedmice izjavio da je „spreman“ za rat s Evropom.

Grynkewich je rekao da je „zabrinut“ da bi Rusija mogla testirati kolektivnu odbranu NATO-a „uskoro“, kao i „srednjoročno i dugoročno“.

Hibridni napadi Rusije predstavljaju „stvaran problem“, rekao je pilot, te se složio sa državama EU koje traže čvršći odgovor na takve aktivnosti.

„Razmišljamo i o tome da djelujemo proaktivno. Ako Rusija pokušava nama nametnuti dileme, onda možda i mi možemo nametnuti dileme njima“, dodao je, ne iznoseći detalje.