Krvna grupa (A, B, AB ili 0) nije samo podatak važan kod transfuzije, pojedina istraživanja sugerišu da može biti povezana i s vjerovatnoćom razvoja određenih zdravstvenih problema. Naravno, krvnu grupu ne možemo promijeniti, ali poznavanje mogućih rizika može biti dobar podsticaj da se ozbiljnije shvate preventivni pregledi, zdrave navike i rano prepoznavanje simptoma. U nastavku je pregled stanja koja se u literaturi češće dovode u vezu s pojedinim krvnim grupama.
Krvna grupa A
Ljudi s krvnom grupom A imaju specifične antigene na eritrocitima, što može uticati na imunološke reakcije i probavne procese. U poređenju s osobama krvne grupe 0, dio studija ih povezuje s nešto višim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Kao moguća objašnjenja navode se češće povišene vrijednosti LDL holesterola („lošeg“ holesterola) te viši nivo pojedinih faktora zgrušavanja. U jednoj novijoj analizi spominje se i blago povećana vjerovatnoća moždanog udara prije 60. godine.
Kad je riječ o probavi, kod krvne grupe A posebno se ističe veza s većom učestalošću raka želuca. Pretpostavlja se da je jedan od razloga to što se bakterija Helicobacter pylori lakše vezuje za želučanu sluznicu kod osoba s ovom krvnom grupom. Pojedine studije spominju i veći rizik od raka gušterače, pluća, dojke i debelog crijeva. Uz to, navodi se da osobe s ovom grupom mogu prirodno stvarati više kortizola (hormona stresa), pa ponekad jače reaguju na stresne situacije.
Krvna grupa B
Krvna grupa B se u istraživanjima najčešće spominje kroz povezanost s metaboličkim i upalnim stanjima. Najizraženija je veza s dijabetesom tipa 2. Prema velikoj studiji objavljenoj u časopisu Diabetologia, osobe s krvnom grupom B imaju oko 21 posto viši rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u odnosu na krvnu grupu 0.
Tačan uzrok još nije do kraja razjašnjen, ali jedna od pretpostavki je da antigen B može imati uticaj na crijevnu mikrobiotu i upalne procese koji doprinose inzulinskoj rezistenciji. Slično kao i kod grupe A, spominje se i povišen rizik od raka gušterače. Iako je rizik od srčanih bolesti viši nego kod grupe 0, obično je nešto manji nego kod grupa A i AB.
Krvna grupa AB
Krvna grupa AB je najrjeđa i u sebi „spaja“ obilježja grupa A i B. Jedan od najzanimljivijih nalaza odnosi se na kognitivno zdravlje: istraživanje u časopisu Neurology pokazalo je da osobe s krvnom grupom AB imaju znatno veći rizik od kognitivnih poteškoća i problema s pamćenjem u starijoj dobi, što može biti povezano s razvojem demencije.
Naučnici to često vežu uz više nivoe faktora zgrušavanja VIII. Upravo sklonost zgrušavanju stavlja ovu grupu na vrh ljestvice rizika od kardiovaskularnih bolesti. Prema podacima Američkog udruženja za srce, osobe s krvnom grupom AB imaju najveću vjerovatnoću srčanog udara i venske tromboembolije, a rizik duboke venske tromboze može biti i više od 50 posto veći u odnosu na krvnu grupu 0.
Krvna grupa 0
Krvna grupa 0 se često naziva „univerzalnom“, a istraživanja navode i nekoliko zdravstvenih prednosti. U prosjeku imaju najniži rizik od srčanog i moždanog udara te od stvaranja ugrušaka, što se objašnjava nižim nivoima proteina koji podstiču zgrušavanje. Također se bilježi manja učestalost raka gušterače i želuca.
No, postoje i slabije tačke. Zbog specifične interakcije s bakterijom H. pylori, ove osobe mogu imati veći rizik od čireva na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. Niži nivo faktora zgrušavanja, koji štiti od tromboze, ujedno znači i veću sklonost jačem krvarenju nakon povreda ili operacija. Pojedine studije spominju i to da žene s krvnom grupom 0 mogu imati nešto nižu rezervu jajnih ćelija, što potencijalno može uticati na plodnost.