Amazon je 2019. godine otvorio svoj prvi podatkovni centar u Perzijskom zaljevu, u Bahreinu. Tri godine kasnije proširio je poslovanje na Ujedinjene Arapske Emirate, a 2024. pokrenuo je projekte u Saudijskoj Arabiji vrijedne više od 10 milijardi dolara.
Ova ulaganja dio su šire strategije američkih tehnoloških kompanija koje su u državama Zaljeva prepoznale brzo rastuće tržište digitalne ekonomije i umjetne inteligencije. Vlade tog regiona, potpomognute prihodima od nafte i plina, intenzivno ulažu u tehnološku infrastrukturu kako bi diverzificirale svoje ekonomije.
Komplikuju se planovi
"Radujemo se što ćemo pomoći u poticanju inovacija i razvoju talenata u kraljevstvu“, izjavio je izvršni direktor Amazona Andy Jassy tokom prošlogodišnje posjete Saudijskoj Arabiji, gdje je boravio u društvu američkog predsjednika Donalda Trumpa i više tehnoloških lidera.
Međutim, planovi su se naglo zakomplikovali 1. marta, kada su iranski dronovi oštetili Amazonov podatkovni centar u Bahreinu i pogodili još dva objekta u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Mnogi korisnici koji su se oslanjali na te centre za računalne resurse i dalje nemaju pristup svojim sistemima, piše New York Times.
Dvije sedmice nakon početka američko-izraelskog rata protiv Irana, tehnološke kompanije suočavaju se s novom realnošću. Region koji se donedavno smatrao sigurnim utočištem za investicije, jeftinu energiju i fleksibilnu regulativu sada se pokazuje kao potencijalno rizično okruženje za ključnu digitalnu infrastrukturu.
Upravo je Bliski istok posljednjih godina postao važna lokacija za izgradnju podatkovnih centara potrebnih za razvoj i distribuciju softvera zasnovanog na umjetnoj inteligenciji. Pored Amazona, u region su ulagali Google, Microsoft, OpenAI i druge američke kompanije, privučene rastućim ekonomijama i povoljnim digitalnim vezama prema Africi i Evropi.
Prema podacima istraživačke kuće IDC, ukupna potrošnja na potrošačku i poslovnu tehnologiju na Bliskom istoku prošle godine dostigla je oko 65 milijardi dolara, u odnosu na 36 milijardi dolara 2020. godine. Istovremeno, potrošnja na tehnologije za podatkovne centre i cloud usluge porasla je prošle godine za 75 posto, na 895 miliona dolara.
Sve ranjivija ulaganja
Kako rat traje, ulaganja tehnoloških giganata u regionu izgledaju sve ranjivije. Iran je ove sedmice zaprijetio širim napadima na „neprijateljsku tehnološku infrastrukturu“ sedam američkih kompanija: Amazona, Microsofta, Googlea, Palantira, Nvidije, IBM-a i Oraclea.
Dodatnu zabrinutost izazvala je izjava Modžtabe Hameneija, novog iranskog vrhovnog vođe, koji je upozorio da bi Iran mogao „otvoriti nove frontove na kojima neprijatelj nema iskustva“.
Američke tehnološke kompanije do sada su uglavnom umanjivale geopolitičke rizike izgradnje kritične infrastrukture u jednoj od politički najnapetijih regija svijeta. Strategija koju je snažno podržavala Trumpova administracija, predstavljajući je kao ključnu prednost u globalnoj utrci za umjetnu inteligenciju, sada se pokazuje potencijalno rizičnom upravo zbog rata koji je pokrenula ta administracija.
Napadi su već imali konkretne posljedice za kompanije koje koriste Amazonovu cloud infrastrukturu. „Potpuno su ispali iz pogona“, rekao je Simon Williams, bivši zaposlenik Amazona koji danas radi u AI kompaniji Atelic AI u Dubaiju.
"Izgubili smo pristup svim našim serverima, što je ozbiljno pogodilo naše poslovanje".
Rat bi mogao imati i šire posljedice za tehnološki sektor jer se očekuju poremećaji u lancima snabdijevanja, rast cijena prirodnog plina koji pokreće podatkovne centre, kao i poskupljenje sirovina poput plastike i aluminija potrebnih za proizvodnju elektronskih komponenti.
Dodatni problem predstavlja i smanjenje prometa kroz Hormuški moreuz, ključnu pomorsku rutu za globalnu trgovinu.
"Pravo oružje nije dron, nego otkazana osiguranja, preusmjereni tankeri i investitori koji stavljaju projekte na čekanje“, navodi se u nedavnom izvještaju analitičkog centra Strategy International.
Ranjivost tehnološkog sektora vidljiva je i u drugim dijelovima svijeta. Kina kontroliše veliki dio globalne proizvodnje hardvera, dok se većina naprednih čipova proizvodi u tajvanskoj kompaniji TSMC, na otoku koji Kina smatra svojom teritorijom. Veliki dio svjetske proizvodnje memorijskih čipova dolazi iz Južne Koreje, čija se industrijska postrojenja nalaze relativno blizu granice sa Sjevernom Korejom.
Ambicije zemalja Zaljeva
Prema Lu Xiaomeng iz konsultantske kuće Eurasia Group, rat s Iranom mogao bi usporiti ambicije zemalja Zaljeva da privuku velike tehnološke kompanije, posebno u Ujedinjenim Arapskim Emiratima zbog njihove neposredne blizine Iranu.
"Njihove ambicije zasnivaju se na pretpostavci geopolitičke stabilnosti“, rekla je.
Koliki će dugoročni utjecaj imati ovaj sukob zavisit će i od njegovog ishoda. Ako rat dovede do promjene iranskog vodstva koje bi zauzelo manje neprijateljski stav prema Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu, moglo bi doći do stabilizacije situacije i novih ulaganja, piše NYT.