Više od 95 posto afričkih pingvina u dvije najvažnije kolonije za razmnožavanje, na ostrvima Dassen i Robben, uginulo je u periodu između 2004. i 2012. godine. Prema navodima rada, pingvini su najvjerovatnije uginuli od gladi tokom perioda mitarenja, a kao glavni uzroci pada populacije navedeni su klimatska kriza i prekomjerni izlov ribe.
Gubici koje su istraživači zabilježili u tim kolonijama nisu izolovani slučajevi, navodi se u radu objavljenom u časopisu "Ostrich: Journal of African Ornithology". "Ovakvi padovi populacije primjećuju se i na drugim mjestima", rekao je doktor Richard Sherley sa Univerziteta u Exeteru. Vrsta afričkog pingvina pretrpjela je pad brojnosti od skoro 80 posto u posljednjih 30 godina.
Afrički pingvini svake godine odbacuju i zamjenjuju istrošeno perje kako bi sačuvali toplotnu izolaciju i vodootpornost. Međutim, tokom perioda mitarenja, koji traje oko 21 dan, oni moraju ostati na kopnu. Da bi preživjeli ovaj period gladovanja, moraju se unaprijed dobro ugojiti.
"Ako je hranu prije mitarenja ili odmah poslije njega previše teško pronaći, pingvini neće imati dovoljne rezerve da prežive post", rekao je Sherley. "Ne nalazimo velike skupine leševa – naš utisak je da vjerovatno uginu na moru", dodao je on.
Studija je pokazala da je u gotovo svakoj godini od 2004., biomasa sardine (Sardinops sagax) pala na 25 posto svoje maksimalne brojnosti duž zapadne obale Južne Afrike. Ova riba je ključni izvor hrane za pingvine. Promjene temperature i saliniteta mora učinile su mrijest ovih riba manje uspješnim, dok je nivo ribolova ostao visok.
Godine 2024. afrički pingvini su svrstani u kategoriju kritično ugroženih vrsta, sa manje od 10.000 rasplodnih parova koji su preostali.
Održivije upravljanje ribarstvom moglo bi poboljšati šanse za opstanak. Zaštitari prirode poduzimaju mjere poput izgradnje vještačkih gnijezda za zaštitu ptića, kontrole predatora i ručnog uzgoja jedinki kojima je potrebna pomoć.
Komercijalni ribolov mrežama koje opkoljavaju jata zabranjen je u okolini šest najvećih kolonija. Nada se da će ova mjera "povećati dostupnost plijena pingvinima u ključnim fazama njihovog životnog ciklusa", rekao je koautor studije doktor Azwianjewi Makhado.
Profesorica Lorien Pichegru sa Univerziteta Nelson Mandela ističe da su rezultati "izuzetno zabrinjavajući" i da ukazuju na višedecenijsko loše upravljanje morskim resursima. Naglasila je da su hitne mjere neophodne ne samo zbog pingvina, već i zbog cijelog ekosistema koji zavisi od sitne ribe.