Na Facebook grupi Glas malih biznisa poduzetnik Ejub Kučuk objavio je post uz poruku da novca ima, „samo trebamo naći gdje ga kriju“. Post prenosimo u cijelosti:
Ekonomijom ćemo se baviti kada prođe pandemija rekao nam je federalni Premijer. Privredom ćemo se baviti od septembra, „naši privrednici su žilavi“ rekao je premijerov šef. Ostale stranke pozicije i opozicije u BiH su nijemo posmatrale sa strane. Ne čineći bilo šta, ne nudeći i ne insistirajući na bilo čemu. Kao da je stanje u državi savršeno, a budžeti sigurni.
„Sila Boga ne moli“ kaže naš narod, pa je 19.000 ljudi (skoro hiljadu dnevno) za manje od 20 dana ostalo bez posla u FBiH. I to nije konačan i tačan broj! Podaci o broju otpuštenih se uzimaju sa Biroa na koji se otpušteni mogu prijaviti u roku od 30 dana, a postupak odjave traje danima jer su poreske uprave zatrpane zahtjevima. Kad se sve slije na Biro, Bog zna gdje će se broj završiti.
Zašto su vlasti krive?
Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu
- Nijedan nivo vlasti još nije uradio reviziju budžeta, a to je osnova za ekonomske mjere. Isto kao što smo se mi u privredi odmah „presabrali“ da vidimo koliko imamo para i koliko nam treba da možemo izdržati do kraja, tako su i u državi trebali prvo analizirati koliko gdje ima novca da se može prikupiti i uložiti za razne svrhe; penzije i socijalna davanja, zdravstveni sistem, a onda vidjeti koliko se ima za plate državnog aparata i za investicije u privredu. Ako nemamo dovoljno sredstava kako ih možemo naći: tražeći moratorij na otplatu vanjskog duga (oko 1mlrd KM), zaduživanje u zemlji i inostranstvu...
- Na osnovu revizija budžeta hitno krenuti sa rebalansima budžeta, ali da uporedo rade na mjerama zaštite privrede i privrednih aktivnosti
- Na osnovu sredstava koje pronađu revizijama budžeta i zaduživanjima, trebali su donijeti mjere koje bi najviši nivoi vlasti nametnuli nižim nivoima, kako bi osigurali sinergijsko djelovanje, a ne da puste (grado)načelnike da se prave ludi dok se država raspada:
- Napraviti plan sjetve i dodjele poljoprivrednog zemljišta (npr. nigdje u BiH nema „jare pšenice“) kako bi osigurali dovoljno hrane za prodaju na domaćem tržištu, ali i za podjelu ugroženim.
- Napraviti plan privrednog uvezivanja, iskorištavanja domaćih kapaciteta maksimalno, upošljavanje proizvodnih kapaciteta za rukavice, vizire, maske, medicinski alkohol, zaštitnu odjeću
- Napraviti plan razvoja turizma za period iza pandemije (kome, šta, kako, gdje i s kojim cijenama promovirati...)
- Napraviti plan brzog pokretanja malih biznisa – nepovratna sredstva, krediti s dugim „grace periodom“, poticaji za proizvodnju nedostajućih proizvoda na tržištu