Tehnički premijer Bugarske Dimitar Glavčev zatražio je u posljednji čas od ambasadorke pri Ujedinjenim narodima da bude uzdržana prilikom prošlosedmičnog glasanja o rezoluciji o Srebrenici, suprotno ranijim instrukcijama da glasa za usvajanje tog dokumenta, potvrdila je pres-služba vlade u Sofiji.
Sedam dana pošto je Generalna skupština UN usvojila Rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, Vlada Bugarske je saopćila da to uputstvo Glavčeva ipak "nije sadržalo konačne instrukcije" ambasadorki Lachezari Stoevoj, koja je glasala za usvajanje dokumenta.
Vlada se oglasila
Vlada se oglasila dan pošto je istraživački portal BIRD objavio diplomatske dokumente sa uputstvima Glavčeva, koji je i ministar vanjskih poslova, prenosi Radio Slobodna Evropa.
BIRD navodi da je Glavčev tražio promjenu stava poslije lobiranja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kod lidera konzervativne partije GERB Bojka Borisova, bivšeg premijera.
Taj portal je izneo pretpostavku da je Glavčev, bivši član stranke GERB, dobio instrukciju od Borisova, svog nekadašnjeg partijskog šefa.
Glavčev je dugo godina bio poslanik stranke GERB, čiji je lider Borisov održavao bliske odnose sa Vučićem dok je bio premijer.
Vučić i Borisov su sarađivali na izgradnji gasovoda Turski tok, preko koga Rusija dostavlja prirodni gas u Centralnu i Istočnu Evropu, zaobilazeći Ukrajinu.
Iz dokumenata koje je objavio BIRD vidi se da je Glavčev pravdao promenu stava argumentom koji su Srbija i Rusija koristile u lobiranju protiv rezolucije – da je „napeta situacija“ u svijetu i na Zapadnom Balkanu.
BIRD je objavio i odgovor Stoeve tehničkom premijeru, iz kojeg se vidi da joj je Glavčev poslao pismo u 8.55 po njujorškom vremenu, sat prije početka sjednice Generalne skupštine na kojoj je usvojena rezolucija o Srebrenici.
Stoeva odgovorila
Stoeva je u odgovoru napisala da je postupila u skladu sa instrukcijama datim 12. aprila i glasala za rezoluciju, jer joj je zahtjev Glavčeva djelovao kao rezultat „vanjskog pritiska“, budući da "nisu nastupile nikakve objektivne okolnosti za promjenu javno iznijetog i zvaničnog stava“.
„Budući da su protiv rezolucije aktivno i agresivno lobirale jedino Srbija i Rusija, jedini mogući zaključak za međunarodnu zajednicu bio bi da je naša pozicija promijenjena u posljednjem trenutku pod pritiskom Srbije i/ili Rusije“, navela je Stoeva.
Poslije curenja dokumenata, liberalna koalicija stranke Nastavljamo sa promjenom i saveza Demokratska Bugarska saopćila je da Glavčev "duguje objašnjenje za nedopustiv pokušaj da promeni zvanični bugarski stav o Srebrenici i da podrži prorusku vanjsku politiku“.
„Akt Glavčeva je još jedan dokaz da su GERB i Pokret za prava i slobode (DPS) euroatlantski nastrojeni uglavnom na riječima, ali da u praksi služe režimu (ruskog predsjednika Vladimira) Putina, kao što se dešavalo više puta u posljednjih 15 godina pri izgradnji gasovoda i potpisivanju gasnih ugovora“, navela je ta koalicija.
Neformalni kanali
Bugarski list Dnevnik je još 22. maja, dan prije glasanja o rezoluciji, objavio članak sa tvrdnjom da Srbija pokušava da utječe na Bugarsku putem neformalnih kanala kako bi promijenila stav o rezoluciji kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i kojom se osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Poslije glasanja u UN, Vučić je rekao da je bio iznenađen stavom Bugarske jer je uoči sjednice bio uvjeren da će ta zemlja biti uzdržana, prenosi Danas.
