Nevjerovatna je bila silina vatre koja je sinoć zahvatila Hadži Pašinu džamiju u Brčkom i ništa se nije moglo spasiti iz objekta, kazao je glavni imam Medžlisa islamske zajednice u Brčkom.
Od džamije, obnovljene i prije 13 godina, nakon što je početkom rata u Bosni i Hercegovini minirana i srušena, ostala je samo konstrukcija, kazao je Mustafa efendija Gobeljić, koji je do jutarnjih sati bio na lokaciji.
"Ništa se nije moglo spasiti, objekat je potpuno neupotrebljiv. Ništa iz unutrašnjosti džamije od inventara nismo uspjeli iznijeti i spasiti. Silina vatre je bila nevjerovatna. Tako da je šteta stopostotna", rekao je Gobeljić i dodao:
"Gledao sam, tri su vatrogasna vozila djelovala, ali kao da je rosa padala po onoj vatri. Nije bilo gotovo nikakvog efekta."
Dojavu o požaru na džamiji u naselju Kolobara, u Brčko distriktu, nadležne službe, kao i Gobeljić, dobili su nešto iza dva sata nakon ponoći.
Efendija je sve do ranih jutarnjih sati bio na mjestu vatrene stihije.
"Tu samo zidovi, po našoj procjeni, mogu ostati. Džamija je u potpunosti izgorjela. Dvostruki je gubitak. S jedne strane, ona je kao i svaka druga džamija imala svoju funkcionalnu dimenziju, a s druge strane, to je bio objekat od ambijentalnog značaja, koji je obnovljen u istom obliku kakav je bio i ranije, tako da je nestao i jedan kulturno-istorijski spomenik i jedan od dragulja Brčkog", rekao je Gobeljić.
Jutros su lokaciju na kojoj se dogodio požar posjetili gradonačelnik Brčkog Siniša Milić i predsjednik Skupštine Brčko distrikta Damir Bulčević.
Očekuje se da će to tokom dana učiniti i muftija tuzlanski Vahid efendija Fazlović.
Hadži Pašina džamija, poznata i kao Kolobarska drvenija ili Drvena džamija, izgrađena je u prvoj polovini 19. vijeka sredstvima Hadži Paše Mujkanovića, prognanika iz Šapca. Džamija je bila identična Dizdarija džamiji, koju je sagradio njegov brat Hadži Dizdar Mujkanović u središtu Brčkog.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini, Hadži Pašina džamija je, 17. jula 1992, minirana i porušena.
Obnovljena je u izvornom obliku 2011. i predata na upotrebu Tarikatskom centru u Bosni i Hercegovini, služeći kao tekija nakšibendijskog tarikata.
