Njemački kancelar Friedrich Merz suočava se s ozbiljnim unutarstranačkim pritiscima i sve glasnijim spekulacijama o mogućoj smjeni na čelu vlade.
Kako pišu evropski mediji, unutar Kršćansko-demokratske unije (CDU) sve se otvorenije razmatra opcija zamjene kancelara, prema kojoj bi nepopularnog Merza trebao zamijeniti Hendrik Wüst, trenutni premijer najmnogoljudnije savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije. Glasine o promjeni na čelu njemačke vlade postale su toliko glasne da su vodeći stranački funkcioneri morali pokrenuti akciju ublažavanja političke štete u javnosti.
Politička kriza dolazi u trenutku kada njemačka koalicijska vlada, koju čine CDU i Socijaldemokratska partija (SPD), bilježi istorijski najnižu podršku građana.
Dok podrška CDU-u pada na 22 posto, radikalno desna Alternativa za Njemačku (AfD) bilježi ogroman rast i trenutno vodi u anketama s 28 posto podrške. Koalicijski partner SPD pao je na svega 12 posto, zbog čega se unutar vladajuće strukture javljaju duboke nesuglasice i pokušaji SPD-a da se distancira od kancelara kako bi zaustavio vlastiti politički pad.
Ekonomska kriza i blokada reformi
Nezadovoljstvo unutar CDU-a opravdava se lošom ekonomskom slikom Njemačke, koja traje još od 2022. godine, te propuštanjem provođenja ključnih strukturnih reformi. Iako je za juni najavljena velika reforma zdravstvenog, poreskog i penzionog sistema, realizacija je neizvjesna zbog stalnih blokada i nesuglasica između koalicijskih partnera.
Zbog toga se unutar CDU-a sve glasnije govori o mogućem prekidu saradnje sa SPD-om i prelasku na model manjinske vlade, što bi za Njemačku bio potpuno novi i rizičan politički eksperiment.
Analitičari procjenjuju da će Merz vjerovatno uspjeti politički preživjeti ljeto, ali da će prava kriza nastupiti na jesen, kada se održavaju izbori u tri savezne države.
Poseban izazov predstavljaju izbori u pokrajini Saska-Anhalt, gdje bi desničarski AfD mogao osvojiti većinu i samostalno formirati vlast, što bi kuloarske priče o smjeni kancelara moglo pretvoriti u stvarnost. Politička nestabilnost u Berlinu, prema upozorenjima analitičara, najviše ide na ruku službenoj Moskvi koja priželjkuje oslabljenu Njemačku i jačanje prokremaljskih političkih opcija.