Rat na Bliskom istoku izazvao je nezapamćenu noćnu moru za globalni energetski sistem, a stručnjaci upozoravaju da se suočavamo s poremećajem koji je zasjenio čak i čuveni naftni embargo iz 1973. godine.
Ključni uzrok totalnog haosa je zatvaranje Hormuškog moreuza, uskog grla uz iransku obalu, čime je zaustavljen protok petine svjetske nafte i plina. Od početka američko-izraelskih udara na Iran 28. februara, energetska infrastruktura — od rafinerija do plinskih polja — sistematski se uništava, a popravci će, prema procjenama, trajati godinama.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) proglasila je stanje kritičnim, ističući da je s tržišta već uklonjeno oko 400 miliona barela nafte, što je uzrokovalo skok cijena od preko 50%.
Cijena barela nafte na azijskim tržištima dostigla je rekordnih 164 dolara, dok se u Evropi cijena mlaznog goriva popela na nevjerovatnih 220 dolara. Države širom svijeta uvode drastične mjere štednje: od zabrane putovanja i racionalizacije goriva, do ograničenja brzine na autoputevima i prelaska na rad od kuće.
Osim energenata, rat direktno ugrožava i globalnu sigurnost hrane. Budući da trećina svjetske trgovine vještačkim đubrivima prolazi kroz blokirani moreuz, cijene urea đubriva skočile su za 40%, što dovodi do obustave sjetve u mnogim zemljama. Analitičari JP Morgana i UN-a upozoravaju da je smanjenje potrošnje jedino preostalo rješenje, jer tržište pati od akutne nestašice proizvoda koji jednostavno više nisu dostupni.
Dok Donald Trump pokušava opravdati rat pred američkom javnošću, svijet se priprema za dugu i tešku ekonomsku zimu.