Nova studija predviđa da će se globalni životni vijek povećati za više od četiri godine za žene i gotovo pet godina za muškarce u sljedećih 30 godina.
Očekuje se da će do 2050. godine žene živjeti do 80,5 godina, a muškarci do 76 godina, s najznačajnijim poboljšanjima u zemljama s trenutno najnižim životnim vijekom, prema nalazima u Lancetu.
Predviđa se da će se u SAD-u životni vijek produžiti za otprilike 1,5 godinu za žene i 2,5 godine za muškarce. Nasuprot tome, subsaharska Afrika će zabilježiti mnogo veći porast – 8,9 godina za žene i 9,4 godine za muškarce.
Ta se povećanja pripisuju smanjenom broju smrtnih slučajeva od COVID-19, drugih zaraznih bolesti, pothranjenosti i rađanja, uz napredak u prevenciji, otkrivanju i liječenju bolesti srca. Na buduću dugovječnost više će utjecati hronična stanja poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
Faktori načina života kao što su pušenje, konzumacija alkohola, loša prehrana i neaktivnost, kao i problemi poput visokog krvnog pritiska i pretilosti, igrat će značajniju ulogu u životnom vijeku nego prije. Studija bilježi povećanje od 50 % u godinama izgubljenim zbog lošeg zdravlja i prerane smrti zbog ovih faktora od ranih 2000-ih.
Glavni autor studije, Christopher Murray, tvrdi da postoji veliki potencijal za poboljšanje globalnog zdravlja rješavanjem rastućih metaboličkih i prehrambenih faktora rizika, posebno onih povezanih s ponašanjem i stilom života, kao što su visok nivo šećera u krvi, visok BMI i visoki krvni pritisak.
Napredak u medicini i javnom zdravstvu, poput vakcina i poboljšanih sanitarnih uvjeta, značajno je smanjio smrtnost od zaraznih bolesti, u trudnoći i smrtnost dojenčadi. Razvoj vodi boljem pristupu čistoj vodi, hrani i zdravstvenoj skrbi, smanjujući smrtnost od infekcija i pothranjenosti.
Uprkos produženju očekivanog životnog vijeka, sve će više godina biti provedeno s invaliditetom i hroničnim zdravstvenim problemima zbog starenja.
Promjene u prehrani poput smanjenja soli, šećera i životinjskih masti, mogu značajno spriječiti ili kontrolirati hronične bolesti poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa i visokog kolesterola. Tu je i fizička aktivnost koja poboljšava i fizičko i mentalno zdravlje te je povezana s dužim životom.
