Mislio je da je pronašao stijenu koja u sebi krije grumen zlata, a ispostavilo se da stiže - iz svemira.
David Hole je 2015. tražio zlato u parku Meriboro blizu Melburna, u Australiji. Naoružan detektorom metala, naletio je na nešto neobično – tešku, crvenkastu stijenu. Odnio ju je kući i pokušao da je otvori, uvjeren da se unutar nje nalazi zlatni grumen – na kraju krajeva, Meriboro se nalazi u regionu Goldfilds, gdje je australijska zlatna groznica dostigla vrhunac u 19. vijeku. Međutim, čak ni malj nije mogao da napravi pukotinu u stijeni.
Zato što nije bila u pitanju obična stijena, niti je krila zlatni grumen. Kako je saznao godinama kasnije, bio je to rijedak meteorit.
„Imao je ovaj izvajani, rupčasti izgled“, rekao je geolog Dermot Henry iz Melburnskog muzeja za Sydney Morning Herald 2019. godine. „To se formira kada prođu kroz atmosferu; spolja se tope, a atmosfera ih oblikuje.“
Naime, Hole je odnio grumen u Melburnski muzej radi identifikacije i tu ga je dočekalo saznanje da je pronašao nešto još vrijednije od zlata.
„Pogledao sam mnogo stijena za koje ljudi misle da su meteoriti“, rekao je Henry za „Kanal 10“. Zapravo, nakon 37 godina rada u muzeju i ispitivanja hiljada stijena, Henry je rekao da su se samo dva od ponuđenih eksponata ikada ispostavila kao pravi meteoriti. Ovo je bio jedan od ta dva, piše Science Alert.
„Ako biste vidjeli stijenu na Zemlji poput ove i podigli je, ne bi trebalo da bude toliko teška“, objasnio je geolog Melburnskog muzeja, Bill Birch, za Sydney Morning Herald.
Istraživači su objavili naučni rad u kojem opisuju meteorit star 4,6 milijardi godina, koji su nazvali Meriboro. Težak je čak 17 kilograma, a nakon što su dijamantskom testerom odsjekli dio, otkrili su da njegov sastav ima visok procenat gvožđa, što ga čini hondritom H5.
„Meteoriti pružaju najjeftiniji oblik istraživanja svemira. Oni nas vraćaju u prošlost, pružajući tragove o starosti, formiranju i hemijskom sastavu našeg Sunčevog sistema (uključujući Zemlju)“, rekao je Henry.
„Neki pružaju uvid u duboku unutrašnjost naše planete. U nekim meteoritima postoji ‘zvjezdana prašina’ čak starija od našeg Sunčevog sistema, što nam pokazuje kako se zvjezde formiraju i razvijaju da bi stvorile elemente periodnog sistema elemenata. Drugi rijetki meteoriti sadrže organske molekule kao što su aminokiseline; gradivni blokovi života.“
Iako istraživači još ne znaju tačno poreklo i starost meteorita, imaju neke pretpostavke – procjenjuju da je bio na Zemlji između 100 i 1.000 godina.
„Ovaj meteorit najvjerovatnije dolazi iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, a odatle su ga izbacili neki asteroidi koji su se sudarili jedni s drugima, a onda je jednog dana udario u Zemlju“, rekao je Henry za Kanal 10.
Istraživači tvrde da je meteorit iz Meriboroa mnogo rjeđi od zlata, što ga čini daleko vrijednijim za nauku. Ovo je jedan od samo 17 meteorita ikada zabilježenih u australijskoj državi Viktoriji i drugi je po veličini hondritski meteorit, nakon ogromnog primjerka od 55 kilograma identifikovanog 2003. godine.
„Ovo je tek 17. meteorit pronađen u Viktoriji, dok su pronađene hiljade zlatnih grumenova“, rekao je Henry za Kanal 10 vesti.