Punomasni sir, puter i mlijeko godinama su na lošem glasu jer se često smatra da povećavaju rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa. Zbog toga mnogi radije biraju proizvode s manjim udjelom masnoće.
Međutim, nova analiza pokazuje da priča možda ipak nije tako jednostavna, prenosi njemačka agencija dpa.
Prirodne i industrijske transmasnoće nisu isto
Naučnici iz Ujedinjenog Kraljevstva analizirali su 22 istraživanja koja su obuhvatila medicinske podatke hiljada ljudi iz Evrope i Sjeverne Amerike.
Zaključili su da se prirodne transmasne kiseline koje se nalaze u mlijeku, siru i puteru u organizmu ponašaju drugačije od industrijskih transmasnoća prisutnih u visoko prerađenoj hrani.
„Transmasnoće u mlijeku, jogurtu, puteru ili siru nisu iste kao industrijske, djelimično hidrogenizovane masti“, rekao je Ian Givens s Univerziteta Reading, jedan od autora analize objavljene u časopisu Nutrition Research.
Dodao je da se nada kako će rezultati pomoći ljudima da shvate da se mliječni proizvodi mogu bez straha uklopiti u uravnoteženu ishranu.
Mliječne masti možda nisu neprijatelj
Većina nutricionista slaže se da su masti važan dio ishrane, uključujući i zasićene masti koje se prirodno nalaze u mliječnim proizvodima i mesu.
Ključ je, naglašavaju, u umjerenosti i raznovrsnoj ishrani.
Autori analize navode da njihovi rezultati podržavaju i ranija istraživanja koja pokazuju da određene vrste masti mogu povoljno djelovati na zdravlje. Među njima su nezasićene masne kiseline iz avokada, orašastih plodova i ribe.
Šta pokazuju druga istraživanja?
Do sličnog zaključka ranije je došla i Harvard Medical School. Prema navodima ove ustanove, barem neki punomasni mliječni proizvodi možda nisu toliko štetni za zdravlje srca kao što se nekada vjerovalo.
Posebno se to odnosi na fermentirane proizvode poput jogurta i sira, koji bi čak mogli pružiti određenu zaštitu od bolesti srca i krvnih sudova.
Časopis American Journal of Clinical Nutrition prošle je godine objavio da dosadašnja istraživanja nisu pronašla uvjerljive dokaze o povezanosti konzumiranja mliječnih proizvoda, bez obzira na njihov udio masnoće, s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Novi nalazi ne znače da punomasne mliječne proizvode treba konzumirati bez ograničenja, ali ukazuju na to da ih možda ne treba automatski smatrati neprijateljima zdravlja. Kao i kod drugih namirnica, najvažniji su umjerenost, kvalitet i cjelokupan način ishrane.