Prošla je godina dana otkako je administracija Donalda Trumpa raspustila Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID), a rezovi u pomoći doveli su do zatvaranja HIV klinika u Južnoj Africi, ukidanja medicinskih programa u Afganistanu te prekida brojnih programa za borbu protiv pothranjenosti i bolesti koje se mogu spriječiti širom svijeta.
Smanjenje američke vanjske pomoći potom su slijedili rezovi u Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Kanadi i drugim razvijenim zemljama, koji bi trebali stupiti na snagu ove i naredne godine, dodatno pojačavajući negativne posljedice.
Šokantni rezultati studije
Nova studija, objavljena u medicinskom časopisu The Lancet, nastoji kvantificirati ljudsku cijenu tih budžetskih odluka i procjenjuje da bi globalni rezovi u pomoći, ukoliko se trenutni trend finansiranja nastavi, mogli dovesti do najmanje 9,4 miliona dodatnih smrti do 2030. godine. Oko 2,5 miliona tih smrti odnosi se na djecu mlađu od pet godina.
Recenziranu studiju proveli su istraživači Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal), uz finansijsku podršku španske vlade i Fondacije Rockefeller. U studiji su modelirani ishodi u slučaju da se rezovi u pomoći nastave u skladu s nedavnim prosjecima, te su ti podaci upoređeni s brojem smrti koje bi se dogodile da je pomoć zadržana na nivou iz 2023. godine. Analiza se oslanjala na podatke iz 93 zemlje s niskim i srednjim prihodima koje primaju međunarodnu razvojnu pomoć.
Istraživači su također modelirali scenarij u kojem bi se rezovi u finansiranju dodatno produbili do kraja decenije, pri čemu bi broj dodatnih smrti mogao dostići 22,6 miliona, piše CNN.
"Naše analize pokazuju da je razvojna pomoć među najučinkovitijim globalnim zdravstvenim intervencijama koje postoje. Tokom protekle dvije decenije spasila je izuzetan broj života i ojačala krhke socijalne države i zdravstvene sisteme", rekao je koordinator studije Davide Rasella, istraživački profesor na ISGlobalu i Brazilskom institutu za kolektivno zdravlje.
"Povlačenje ove podrške sada ne bi samo poništilo teško stečeni napredak, već bi se direktno pretvorilo u milione smrti odraslih i djece koje se mogu spriječiti u narednim godinama", dodao je Rasella u saopćenju.
Zvaničnik State Departmenta: 'To nije tačno'
Studija je također istakla neka od postignuća koja se pripisuju međunarodnoj razvojnoj pomoći tokom posljednje dvije decenije. U periodu od 2002. do 2021. godine, globalna pomoć doprinijela je smanjenju smrtnosti djece mlađe od pet godina za 39 posto. Također je doprinijela velikom padu smrtnosti od nekoliko ključnih zaraznih bolesti, uključujući smanjenje od 70 posto kod HIV/AIDS-a i 56 posto kod malarije, dok su smrti uzrokovane nutritivnim nedostacima smanjene za 56 posto, navode istraživači.
Novo istraživanje dolazi otprilike godinu dana nakon što je administracija Donalda Trumpa započela proces ukidanja USAID-a i prekinula finansiranje velikog broja programa pomoći širom svijeta, uključujući one koji su se bavili spašavanjem života.
Sjedinjene Američke Države su 2024. godine finansirale oko 47 posto globalnog humanitarnog apela, prema podacima zvaničnika Ujedinjenih nacija, što ih čini najvećim pružateljem humanitarne pomoći na svijetu, pozicijom koju i dalje drže. Vanjska pomoć historijski je činila oko jedan posto saveznog budžeta SAD.
Upitan o studiji, visoki zvaničnik američkog State Departmenta nazvao je The Lancet „propalim časopisom“ i izjavio: „Neke nedavne ‘studije’ zasnovane su na zastarjelom načinu razmišljanja, koji insistira da je stari i neefikasni sistem globalnog razvoja jedino rješenje za ljudsku patnju. To jednostavno nije tačno.“
„Umjesto da pomaže zemljama primateljicama da pomognu same sebi, stari sistem je stvorio globalnu kulturu zavisnosti, dodatno opterećenu značajnom neefikasnošću i rasipanjem sredstava. To je potaknulo donatore razvoja širom svijeta, ne samo Sjedinjene Američke Države, da preispitaju svoj pristup vanjskoj pomoći“, dodao je zvaničnik. Prošlog jula, američki državni sekretar Marco Rubio opisao je novi pristup kao „davanje prioriteta trgovini nad pomoći, prilikama nad zavisnošću i investicijama nad asistencijom“.
"Ljudi već umiru"
Stručnjaci iz oblasti humanitarne i razvojne pomoći rekli su za CNN da matematički modeli koji projiciraju broj smrtnih slučajeva imaju svoja ograničenja. Ipak, posljedice rezova u pomoći već se osjećaju, iako još uvijek nije sasvim jasno kako će se rezovi tačno odvijati i kako će zemlje primateljice reagovati.
„Ono što možemo sa sigurnošću reći jeste da ovi rezovi već ubijaju ljude. Razmjere toga još je teško u potpunosti sagledati, dijelom zato što su sami rezovi u pomoći otežali prikupljanje tih podataka“, rekao je Jeremy Konyndyk, predsjednik organizacije Refugees International. Kao primjer naveo je da su zdravstvene klinike koje su ranije prikupljale podatke o smrtnosti u mnogim zajednicama sada zatvorene. „Podaci se više ne prikupljaju. Letimo naslijepo.“
„Ali vidimo dokaze da ljudi već umiru. Vidimo dokaze da se sistemi za koje znamo da spašavaju živote raspadaju“, rekao je Konyndyk za CNN. „Ako se trenutni trendovi nastave, situacija će u narednim godinama postati znatno gora.“
Lee Crawfurd, viši istraživač u think-tanku Center for Global Development, koji nije bio uključen u studiju The Lanceta, rekao je za CNN da modeli projekcija smrtnosti mogu varirati i da „precizne brojke treba uzeti s oprezom, ali mislim da je opći zaključak vjerovatno tačan, ljudi će umirati u velikom broju“.
Vlastita analiza Centra za globalni razvoj, koja se odnosila isključivo na rezove u USAID-u, pokazala je da je pad trenutne potrošnje mogao dovesti do gubitka između 500.000 i 1.000.000 života u 2025. godini u poređenju s prethodnim godinama. Pad budućih obaveza finansiranja procjenjuje se da će godišnje dovoditi do gubitka između 670.000 i 1.600.000 života.
„Rezovi tokom protekle godine bili su veliki“, rekao je Crawfurd za CNN. „Mnogi rezovi koje su najavile evropske zemlje još nisu provedeni, ali su planirani za ovu i narednu godinu, tako da nas očekuje još loših vijesti.“
Ipak, napomenuo je da studija The Lanceta nije modelirala filantropske napore niti odgovore vlada zemalja u razvoju, koji su „pomogli da se ublaže neke od najgorih posljedica“.
Ideja administracije obična je iluzija
Nekoliko zemalja, uključujući Keniju, Ruandu i Nigeriju, potpisalo je bilateralne sporazume o zdravstvenoj politici sa Sjedinjenim Američkim Državama, koji podrazumijevaju usmjeravanje pomoći kroz njihove vlade, umjesto preko međunarodnih humanitarnih partnera i organizacija, kao dio nove „Amerika na prvom mjestu – globalna zdravstvena strategija“ administracije Donalda Trumpa. Međutim, stručnjaci za zdravstvenu politiku upozorili su da nova strategija nosi rizike od korupcije i izostavljanja najugroženijih ljudi. Kritizirali su i njen uzak fokus, jer se uglavnom bavi HIV/AIDS-om, malarijom, tuberkulozom i izbijanjima zaraznih bolesti, dok zanemaruje druga ključna područja poput zdravlja majki i djece te ishrane.
U međuvremenu, Ujedinjene nacije su, pod pritiskom nedostatka sredstava, odgovorile mjerama štednje, radeći na smanjenju birokratije i preraspodjeli donacija prema programima koji najviše spašavaju živote.
Konyndyk je naveo da podaci o smrtnosti neće odražavati mnoge negativne posljedice rezova u pomoći, jer humanitarne organizacije i primatelji pomoći užurbano preraspodjeljuju sredstva, na primjer, uzimajući novac iz obrazovanja kako bi ga usmjerili na hranu. Također je rekao da je Refugees International svjedočio tome da ranjive populacije pribjegavaju kratkoročnim strategijama preživljavanja koje će dugoročno imati negativne posljedice, poput prodaje imovine, zaduživanja koje nije održivo i ispisivanja djece iz škole.
„Odgovarajući trošak toga je manje ljudi koji pronalaze posao, veća zavisnost od pomoći u budućnosti i rast siromaštva“, dodao je. „Ideja administracije da se može iz temelja urušiti globalno finansiranje pomoći, a zatim nekako pronaći efikasnosti koje bi to u potpunosti nadoknadile, obična je iluzija.“