Danas se navršavaju tri godine od početka brutalne ruske invazije na Ukrajinu. Američki predsjednik Donald Trump zalaže se za brzi završetak rata u Ukrajini, a ranije ove sedmice, najviši američki i ruski dužnosnici sastali su se na mirovnim pregovorima u Saudijskoj Arabiji - bez prisustva predstavnika Kijeva.
Ukrajina i njeni evropski saveznici zapanjeni su i pokušavaju se prilagoditi novom pristupu Sjedinjenih Država.
U tri godine otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju punog obima, Ukrajina je izgubila dijelove zemlje, uspjevši dio vratiti zahvaljujući vojnoj pomoći svojih zapadnih saveznika. Milioni Ukrajinaca protjerani su iz domova s hiljadama ubijenih ili ranjenih, piše CNN.
Evo kako danas stvari stoje u Ukrajini.
Ukrajina je izgubila 11% svoje zemlje od 2022
Na početku rata, Ukrajina je zadržala trupe u svom glavnom gradu, Kijevu, a kasnije je osigurala pobjede u dijelovima sjeveroistočne regije Harkov i južnog Hersona. Ali također je pretrpjela velike gubitke u istočnim područjima oko Donjecka i Bahmuta.
Od invazije 2022. Ukrajina je izgubila kontrolu nad oko 11% svoje zemlje, prema CNN-ovoj analizi podataka Instituta za proučavanje rata, američkog promatrača sukoba. Kad se računa zemljište koje je već izgubila Rusija i separatisti koje podržava Rusija od početka sukoba 2014., ukupna zemlja koju je Ukrajina izgubila od Rusije od 2014. iznosi oko 18%, prema izračunima CNN-a.
Godine 2014. ruske su snage nezakonito anektirale Krim od Ukrajine, ubrzo nakon što su događaji revolucije na Majdanu izazvali politička previranja u Kijevu. Kasnije te godine, separatisti koje sponzorira Rusija preuzeli su kontrolu nad dijelovima regije Donbas, dobicima koji su do danas ostali u rukama Rusije.
Kada je Rusija pokrenula svoju invaziju punog obima 24. februara 2022., ruski predsjednik Vladimir Putin očekivao je da će zauzeti cijelu Ukrajinu u nekoliko dana, prema Institutu za proučavanje rata. Ono što se umjesto toga dogodilo bile su tri godine intenzivnih borbi, zahvaljujući ukrajinskim protuofenzivama naoružanim tranšama pomoći koje su dolazile od zapadnih saveznika.
Prijetnja najvećem izvoru pomoći Ukrajini
Sjedinjene Države bile su najveći pojedinačni doprinos finansiranju Ukrajine od početka rata 2022., dajući oko 95 milijardi dolara vojne, humanitarne i finansijske pomoći — pomoći koja bi mogla biti ugrožena pod Trumpovom administracijom.
Evo pregleda odakle je došao novac za ratne napore Ukrajine:
Trump, koji je obećao brzo okončanje rata u Ukrajini, bio je kritičan prema američkim sredstvima koja su slana Ukrajini tijekom njegove kampanje 2024. Nedavno je predložio transakcijski pristup pomoći, rekavši da bi SAD zauzvrat trebao dobiti pristup mineralima rijetkih zemalja, što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odbio.
“Rekao sam im da želim ekvivalent, poput 500 milijardi dolara rijetke zemlje, i oni su u biti pristali na to, tako da se barem ne osjećamo glupo. Inače smo glupi. Rekao sam im, moramo nešto nabaviti. Ne možemo nastaviti isplaćivati ovaj novac", rekao je Trump Fox Newsu ranije ovog mjeseca.
Ukrajina je već pogođena nedavnom obustavom aktivnosti USAID-a. Zamrzavanje finansiranja navelo je ukrajinske nevladine i dobrotvorne organizacije na rezove, uključujući otpuštanje osoblja i privremeno zatvaranje linija za pomoć osobama s samoubistvom i projekata otkrivanja HIV-a. U posljednje tri godine Ukrajina je bila najveći primatelj sredstava USAID.
Milioni Ukrajinaca su raseljeni
Milioni Ukrajinaca pobjegli su iz svojih domova, bilo u druge dijelove Ukrajine ili druge zemlje, u godinama otkako je Rusija počela otimati zemlju i nakon invazije.
Nešto više od 6,3 miliona ukrajinskih izbjeglica živi u Evropi, uključujući oko 1,2 miliona u Njemačkoj, gotovo 1 milion u Poljskoj i 390.000 u Češkoj, prema podacima UN-ove agencije za izbjeglice do kraja 2024.
Prema posljednjoj procjeni UN-a od juna 2024., u Ruskoj Federaciji živjelo je 1,2 miliona ukrajinskih izbjeglica.
Hiljade civila je poginulo
Više od 40.000 civila ubijeno je ili povrijeđeno u Ukrajini tokom sukoba, a mnoge od smrti uzrokovane su eksplozivnim oružjem, prema Uredu UN-a za ljudska prava.
Najmanje polovina ubijenih (6203) bili su odrasli muškarci, a 669 djeca.