Danas se navršava 21 godina od svečanog otvorenja obnovljenog Starog mosta u Mostaru, jednog od najprepoznatljivijih simbola Bosne i Hercegovine i snažne poruke nade, pomirenja i obnove.
Most koji je izvorno sagrađen 1566. godine, u potpunosti je obnovljen i svečano otvoren 23. jula 2004. godine, uz prisustvo državnih i međunarodnih zvaničnikas te brojnih građana iz cijelog svijeta.
Obnova Starog mosta, koji je srušen 9. novembra 1993. godine tokom ratnih sukoba, trajala je gotovo pet godina.
Međunarodni projekt
Riječ je o jednom od najvažnijih međunarodnih projekata poslijeratne obnove, koji je imao i simbolično značenje – ponovno povezivanje dvije obale rijeke Neretve, ali i obnovu veza među ljudima, narušenih tokom rata.
Sporazum o obnovi Starog mosta potpisan je u junu 1999. godine u Mostaru, a inicirali su ga UNESCO, Grad Mostar i Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Projekt je finansiran kroz kombinaciju donacija i povoljnih kredita.
Ukupna vrijednost iznosila je više od 15 miliona američkih dolara, od čega je Svjetska banka po prvi put u historiji odobrila kredit za kulturnu baštinu
Podršku su dale i vlade Italije, Turske, Nizozemske, Francuske, Hrvatske, kao i Grad Mostar te Razvojna banka Vijeća Evrope.
Za realizaciju projekta osnovana je posebna Agencija za obnovu Starog mosta i kulturne baštine Mostara (PCU), koju su predvodili Rusmir Ćišić i Tihomir Rozić.
Radovi su podrazumijevali iznimno precizan inženjerski i konzervatorski pristup – pripremljeno je 1.088 kamenih blokova iz kamenoloma Mukoša, koji su ručno obrađeni i ugrađeni na temelju fotogrametrijskih snimaka starog luka.
Tradicionalni materijali
Korišteni su tradicionalni materijali: vapneni mort, olovo i izolacija na bazi gline i boksita, a izvedbeni nadzor povjeren je hrvatskoj kompaniji OMEGA Engineering iz Dubrovnika.
Turska firma ER-BU iz Ankare izabrana je kao glavni izvođač radova, dok je projekt izradila italijanska firma General Engineering iz Firence. Laboratorijska ispitivanja materijala obavljali su renomirani instituti iz Njemačke, Hrvatske i BiH.
Polaganje prvog kamenog bloka na luk mosta 14. aprila 2003. godine označilo je početak ključne faze radova, a završni kamen ugrađen je 20. augusta iste godine. Svečanost otvorenja 23. jula 2004. godine pratili su brojni uzvanici, među kojima su bili britanski princ Charles, predsjednici Hrvatske i Italije, premijeri nekoliko zemalja te posebni izaslanik Vatikana.
Na dan otvorenja u Mostar su sletjela 22 aviona, a događaj je direktno prenosilo više od 28 međunarodnih televizijskih kuća, uključujući CNN.
Za otvorenje je akreditirano više od 600 novinara, snimatelja i fotoreportera iz zemlje, regije i svijeta.
Bio je to, kako je tada naglašeno, jedan od najvažnijih događaja u poslijeratnoj BiH, koji je privukao globalnu medijsku pažnju i vratio Mostar na svjetsku kartu kulturnih i turističkih središta, kazao je voditelj Press centra Miroslav Landeka.
Uvršten na UNESCO-ov popis
"Otvorenje Starog mosta znači historijsku prekretnicu za Mostar. On više nije politički simbol, već most koji pripada svim građanima, simbol zajedništva, kulture i budućnosti", izjavio je tadašnji gradonačelnik Neven Tomić.
Godinu kasnije, 15. jula 2005., obnovljeni Stari most uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.
Time je potvrđena njegova iznimna vrijednost ne samo kao građevinskog i historijskog spomenika, već i kao simbola međunarodnog kulturnog dijaloga.
Stari most, kako je zapisao nobelovac Ivo Andrić, „važniji je od kuća, svetiji od hramova“ jer je „svačiji i prema svakom jednaki“. I danas, 21 godinu nakon obnove, ostaje trajni podsjetnik na snagu zajedničke volje da se nadvladaju podjele i ponovo izgradi Mostar – grad mostova, sjećanja i nade.