Više od jedne četvrtine odraslih Britanaca danas je gojazno, što je više nego dvostruko u odnosu na devedesete godine. Stope u Ujedinjenom Kraljevstvu sada nadmašuju one u većini evropskih zemalja, a problem dodatno pogoršava činjenica da većina građana smatra da je zdrava ishrana preskupa, dok se brza hrana širi ulicama britanskih gradova.
Prema procjenama stručnjaka objavljenim u The Lancetu, do 2050. godine čak 43 miliona odraslih Britanaca bit će gojazno ili sa prekomjernom tjelesnom težinom, dok bi dječija gojaznost mogla porasti za 50 posto. Osim po zdravlje, posljedice su ozbiljne i za privredu: izgubljeno je oko 266.000 radnih mjesta zbog bolesti povezanih s težinom, bolovanja i preranih smrti, što godišnje znači 28 milijardi eura izgubljene produktivnosti.
Analitičari Frontier Economics izračunali su da ukupni trošak gojaznosti i prekomjerne težine iznosi čak 149 milijardi eura godišnje, a u narednih deset godina mogao bi narasti na 177 milijardi eura ako se ne preduzmu hitne mjere.
Gojaznost je povezana s nizom bolesti, od kardiovaskularnih problema do dijabetesa i moždanog udara, a danas je drugi najveći preventabilni uzrok raka, odmah nakon pušenja.
NHS trenutno troši oko 13,5 milijardi eura godišnje na liječenje bolesti povezanih s gojaznošću, gotovo dvostruko više nego prije samo nekoliko godina. Više od 1,2 miliona pacijenata u 2023. godini primljeno je u bolnice zbog problema povezanih s prekomjernom težinom.
Sve više pažnje privlače injekcije za mršavljenje, koje već koristi oko 1,5 miliona ljudi. Prema procjenama organizacije Nesta, širenje dostupnosti ovih lijekova na dodatnih 150.000 pacijenata koštalo bi oko 590 miliona eura godišnje, ali bi istovremeno moglo donijeti uštede od 1,65 milijardi eura zahvaljujući smanjenju troškova liječenja i povećanju produktivnosti.
Nesta upozorava da bi Velika Britanija mogla uštedjeti i do 62 milijarde eura godišnje ako se uz lijekove sprovedu i šire prehrambene reforme, poput zabrane akcija na nezdravu hranu ili ograničavanja reklama za proizvode s visokim udjelom šećera, masti i soli.
Problem gojaznosti snažno je povezan s društvenim i ekonomskim nejednakostima. U najsiromašnijim područjima Engleske stope gojaznosti su dvostruko više nego u bogatijim krajevima, a dječija gojaznost posebno je izražena na sjeveru zemlje.
Gojaznost pogađa 40 posto osoba s invaliditetom, a među odraslima bez kvalifikacija iznosi 36 posto. Među crnim britanskim stanovništvom stopa gojaznosti iznosi čak 33 posto, znatno iznad nacionalnog prosjeka od 26,5 posto.
Profesor Graham Easton, ljekar opće prakse, upozorava da bi ograničen pristup lijekovima za mršavljenje mogao dodatno produbiti socijalne razlike.
"Ako NHS ne osigura jednaku dostupnost ovih lijekova svima, rizikujemo da se jaz između bogatih i siromašnih još više poveća", rekao je.
Britansko Ministarstvo zdravstva ističe da je gojaznost danas jedan od vodećih uzroka bolesti te da su injekcije za mršavljenje važan korak u širenju modernih tretmana, koji bi trebali biti dostupni svima, a ne samo onima koji ih mogu priuštiti.
U okviru 10-godišnjeg plana zdravstva, vlada planira preusmjeriti fokus s liječenja bolesti na prevenciju, a borba protiv gojaznosti postala je jedno od ključnih polja tog plana.