Nakon predstavljanja ChatGPT-a, kako su tada prenijeli mediji, u Googleovim uredima održano je više kriznih sastanaka jer je, prilično neočekivano, preko noći ugrožen poslovni model na kojem zarađuju najviše novaca. Taj poslovni model baziran je na prikazivanju reklama uz linkove tokom pretrage interneta. Ako ljudi više neće pretraživati mrežu kao do sada, već će postavljati pitanja i dobivati direktne odgovore od AI chatbotova, oni više neće trebati Google i guglanje.
Ekipa iz Googlea ipak nije gubila vrijeme te su još više zapeli sa svojim AI projektima čije su rezultate predstavili početkom godine, ali i ove sedmice na konferenciji Google I/O.
Osim hardvera, konferenciju je svakako obilježila umjetna inteligencija i brojni AI alati koje su predstavili. Jedan od noviteta, kako su to prenijeli na CNBC-u, predstavlja i možda najveći promjenu u historiji njihove tražilice, a to je implementacija AI u Google. S umjetnom inteligencijom u prvom planu, mijenja se način na koji će se prikazivati odgovori, a takva promjena mogla bi se negativno odraziti na promet prema internetskim stranicama.
Naime, kada ova opcija bude dostupna svima, prilikom upita pretraživanja, Google više neće, kao i sada, pri vrhu staviti poveznice na kojima možete naći odgovor na upit, već će u prvom planu biti odgovori Googleove umjetne inteligencije. Također, bit će dostupna mogućnost nastavka razgovora s Googleovom AI kako bi se došlo do konkretnijeg odgovora, odnosno korisnijeg odgovora.
Dakle, umjesto da korisnici kliknu na neke poveznice, što ih odvodi na različite internetske stranice izdavača, u mnogim situacijama sve će moći obaviti na Googleovim stranicama. Naravno, pri tome će se na Googleu prikazivati oglasi od kojih će tvrtka zarađivati, dok će se promet prema drugim stranicama smanjiti.
Jedan od problema ovakvog načina prikazivanja rezultata jest izvor informacija s kojih Google trenira svoju umjetnu inteligenciju jer ako kompanija za treniranje, a onda i odgovore na upite korisnika besplatno koristi podatke s različitih stranica, postavlja se pitanje kršenja autorskih prava.
Ono što je potrebno napraviti jest da industrija kaže ne možete koristiti naš sadržaj dok ne riješite sistem u kojem će se izdavačima omogućiti neki oblik naplate, komentirao je za CNBC Barry Diller, predsjednik kompanija koja upravlja stranicama poput People Magazinea i The Daily Beasta. On smatra kako bi izdavači mogli tužiti kompanije koje na temelju njihovih podataka treniraju AI pozivajući se na zakon o zaštiti autorskih prava.
U toj je situaciji prilično problematično, naglašavaju na CNBC-ju, što je izdavačima teško dokazati da je neko trenirao AI upravo na njihovim podacima. Što se Googlea i eventualne kompenzacije izdavačima na čijem se sadržaju AI trenira tiče, iz kompanije poručuju kako nemaju planova koje bi podijelili s javnosti te naglašavaju da se koriste podaci koji su otvoreno dostupni na internetu.
