Bol u prsima, neobičan umor ili probadanje u stomaku, umjesto ljekaru, mnogi prvo odlaze Googleu. No upravo ta navika, koja se čini bezazlenom i praktičnom, prema riječima doktorice iz britanskog zdravstvenog sistema, može dovesti do pogrešnih zaključaka, odgađanja liječenja i ozbiljne anksioznosti. Upozorenje stiže iz prve ruke, od ljekarke koja svakodnevno radi s pacijentima.
Dr. Raj Arora, doktorica porodične medicine koja radi za britanski NHS, ističe da internetski pretraživači ne mogu pružiti cjelovitu sliku zdravstvenog stanja. Iako razumije zašto ljudi žele brzo provjeriti šta im se događa, naglašava da većina pritom ponavlja istu, ključnu grešku, previše vjeruju algoritmima, a premalo kontekstu.
Dr. Arora otvoreno poručuje: “Reći ću vam da ne guglate svoje simptome, ali budimo iskreni, svejedno ćete to učiniti. Zato razgovarajmo o tome kako to učiniti na siguran način.”
Objašnjava da Google, naročito kada koristi sažetke temeljene na vještačkoj inteligenciji, donosi zaključke isključivo na osnovu riječi koje korisnik upiše. Ne uzima u obzir govor tijela, opšte stanje, način na koji se osoba osjeća niti kliničku historiju. Rezultat toga su dijagnoze koje mogu zvučati ozbiljno, ali su često potpuno netačne.
“Na osnovu nekoliko pojmova može se pojaviti niz mogućih dijagnoza, neke relevantne, a neke potpuno pogrešne. U većini slučajeva, one su netačne”, upozorava doktorica.
Poseban problem vidi u psihološkom efektu samodijagnoze. Ljudi se počnu brinuti zbog simptoma koji nemaju nikakve veze s njihovim stvarnim zdravstvenim stanjem, što dovodi do nepotrebnog stresa, tjeskobe i straha od najgorih scenarija.
Osim mentalnog opterećenja, oslanjanje na internet može imati i konkretne zdravstvene posljedice. Ako osoba povjeruje da je riječ o nečemu bezazlenom ili obrnuto, da je stanje beznadežno, može odgoditi odlazak ljekaru, čime se gubi dragocjeno vrijeme za pravovremeno liječenje.
Dr. Arora savjetuje da se informacije pronađene na internetu mogu spomenuti ljekaru, ali nikada ne smiju zamijeniti stručnu procjenu.
Svjesna je da se na pregled ponekad čeka duže nego što bi pacijenti željeli. U takvim situacijama preporučuje jednostavno, ali korisno rješenje, vođenje dnevnika simptoma. Bilježenje kada se simptomi pojavljuju, koliko traju i kako se mijenjaju može ljekaru pružiti vrijedne informacije i olakšati postavljanje tačne dijagnoze.
I sam Google jasno navodi da su rezultati pretrage simptoma isključivo informativni te da nisu namijenjeni postavljanju dijagnoze ili određivanju terapije. Na zabrinutost da sažeci temeljeni na vještačkoj inteligenciji mogu davati netačne zdravstvene savjete, kompanija je reagovala izjavom:
“Značajno ulažemo u kvalitet sažetaka vještačke inteligencije, posebno za teme poput zdravlja, i velika većina njih pruža tačne informacije.”
Ambulante porodične medicine nude preglede kod različitih zdravstvenih stručnjaka, ljekara, medicinskih sestara, kliničkih farmaceuta ili fizioterapeuta, ovisno o prirodi problema. Pregledi se mogu obaviti lično, telefonski ili putem interneta, a prilikom naručivanja osoblje procjenjuje hitnost i upućuje pacijenta najprikladnijem stručnjaku.