Građani plaćaju više, budžet raste. Svako poskupljenje automatski povećava prihode države. Tako će zbog poskupljenja goriva i prihodi od akciza biti veći.
Prije mjesec i po litar dizela na bh. pumpama koštao je 2,30 KM dok je ovih dana 3,68 KM po litru.
Da je zakon izmijenjen na državnom nivou, cijene goriva mogle su biti niže i do 50 feninga po litru za sve građane BiH. Novi pokušaj usvajanja bit će u ponedjeljak kada zasjeda Dom naroda BiH.
Bez obzira na poskuplenje, ista potražnja za gorivom
Ekonomski stručnjak Admir Čavalić kaže za Raport da se očekuju veći prihodi u budžet, jer naftni derivati predstavljaju takozvano neelastič dobro.
'Bez obzira koliko značajan bio rast cijena, potražnja je ostala ista, a u prvim danima je čak i rasla. To u praksi znači da se za razliku od nekih drugih dobara može očekivati rast javnih prihoda. Jer kod drugih dobara, ukoliko dođe do drastičnog rasta cijene, onda potrošači, koji determinišu potražnju, ograniče konzumiranje određenog dobra. Kod nafte i naftnih derivata, pogotovo u BiH, koja zavisi od putničkog i kamionskog saobraćaja, to nije bio slučaj. Tako da se može očekivati da će doći do rasta javnih prihoda. Još nemamo zvanične podatke koliko', pojašnjava Čavalić.
Prema njegovim riječima, upravo je zbog toga najveći pritisak bio na prijedlogu u Domu naroda BiH da se privremeno ograniče akcize odnosno da se Vijeću ministara BiH dozvoli da ukine ili snizi akcize na naftu i naftne derivate.
'To bi se kompenziralo u dodatne javne prihode i to je možda razlog zašto je Dodik bio protiv navedenog', kaže Čavalić.
Iako još nema zvaničnih podataka, prema procjenama, zbog rasta cijena goriva, država bi mogla prikupiti blizu 20 miliona KM više PDV-a samo u aprilu.
Opasnost od usporavanja ekonomije
Čavalić kaže da će uskoro i ta kalkulacija biti dostupna.
'Par desetina miliona KM u kratkom roku, definitivno, Ali moramo podvući cvrtu koliko će dugo sve ovo trajati', zaključio je Čavalić za Raport.
To je, međutim, samo od goriva, ali stvarni efekat je veći jer poskupljuju transport, hrana i usluge rastu, a PDV se naplaćuje na sve te više cijene.
Iako prihodi od PDV-a rastu kratkoročno, dugoročno mogu stagnirati ili čak pasti ukoliko ekonomija uspori. Cijenu će, na kraju, opet platiti građani.