U Federaciji Bosne i Hercegovine ovih dana počelo je podnošenje poreznih prijava isključivo elektronskim putem, uz korištenje kvalificiranog elektronskog potpisa. Do početka ovog procesa došlo je nakon više odgađanja.
No, Raport saznaje da je Porezna uprava ovih dana 'zatrpana' dopisima u kojima građani prijavljuju probleme ukazujući na ozbiljne tehničke poteškoće koje im onemogućavaju redovno izvršavanje zakonskih obaveza.
Zbog toga, prema sadržaju nekoliko dopisa u koje je Raport imao uvid, sve su češći zahtjevi da se Porezna uprava Federacije BiH javno oglasi i razmotri mogućnost prolongiranja rokova za podnošenje poreznih prijava.
Ključni problem blokada potpisa
Kao jedan od većih problema poreski obveznici navode realizaciju kvalifikovanog elektronskog potpisa (KEP).
"Konkretno, jedan od ključnih problema odnosi se na proces autentifikacije, gdje se na prijavljene e-mail adrese ne vraćaju autentifikacione poruke od strane Porezne uprave FBiH. Posljedica toga je da se KEP-ovi faktički nalaze u blokiranom stanju i ne mogu se koristiti za podnošenje poreznih prijava putem elektronskih servisa", navode neki od poreskih obveznika u svojim dopisima u koje je Raport imao uvid.
Oni navode da su se već obraćali Poreznoj upravi i da problem nisu uspjeli riješiti.
S druge strane javnosti je i dalje nejasno zbog čega je Porezna uprava uvela podnošenje elektronske porezne prijave uz korištenje kvalifikovanog elektronskog potpisa ali koje im mogu izdati samo dva, a ne sve četiri ovlaštena izdavaoca elektronskog potpisa u BiH.
Podsjećamo, obveznici koji moraju podnijeti prijavu Poreznoj upravi FBiH to mogu učiniti samo ako 'kupe' elektronski potpis od BH Pošte i privatne kompanije Halcom, dok elektronske potpise koje izdaju Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) i Uprava za indirektno oporezivanje BiH sistem Porezne uprave FBiH ne prihvata.
Kako bismo razjasnili situaciju i dobili konkretne odgovore, Raport je poslao upit Poreznoj upravi. U njemu smo tražili da PUFBiH pojasni šta poduzima u vezi s dopisima koje prima od poreznih obveznika u vezi s problemima oko porezne prijave elektronskim putem, kao i zbog čega sistem poreznih prijava nije prilagođen za sva četiri ovlaštena izdavaoca kvalificiranog elektronskog potpisa, odnosno i za IDDEEA-u i UIOBiH.
Zanimljivo je da je PUFBiH danima šutjela o ovim problemima i da su obveznike upućivali na jednu kompaniju koja im nije mogla pomoći. Tek kada je Raport danas uputio upit PUFBiH, umjesto odgovora na sva pitanja, oglasili su se kasno poslijepodne na svojoj internet stranici, ali selektivno, samo o ovom problemu. No i dalje ćemo čekati odgovore na sva pitanja koja smo im upitili.
Također smo tražili objašnjenje gdje se pohranjuju lični podaci bh. poreznih obveznika koji koriste Halcomov elektronski potpis i da li je za to pribavljena saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka.
Ukoliko dobijemo odgovor iz Porezne uprave FBiH objavit ćemo ga naknadno.
Zašto se zaobilazi besplatni potpis državne Agencije
Također, na odgovorima na ova pitanja insistirat ćemo i kod ostalih državnih institucija, naročito u kontekstu informacija da su u vezi s obradom i pohranom ličnih podataka građana preko firmi uključenih u proces elektronske poreske prijave vrše i određene provjere i istrage.
Ranije su se o pitanju upotrebe elektronskog potpisa već oglašavali iz IDDEEA-e kada su naglašavali da su njihova rješenja besplatna, sigurna i spremna za korištenje te da omogućavaju ne samo elektronski potpis, već i digitalnu autorizaciju i identifikaciju.
Iz Agencije su tvrdili da je Porezna uprava vlastitim tehničkim pristupom favorizovala privatnog ovjeritelja, dok državna rješenja, koja su spremna i provjerena, nisu uključena.
Porezna uprava ranije je najavila nastavak dijaloga sa svim ovlaštenim izdavaocima elektronskog potpisa, ali javnost nije upoznata s tim da li je došlo do bilo kakvog pomaka.
Podsjećamo, da IDDEEA korištenje elektronskog potpisa ne naplaćuje, odnosno aktivacija elektronskog potpisa je besplatna za sve one koji posjeduju ličnu kartu i s rokom važenja 10 godina, a ostali izdavaoci kvalificiranog elektronskog potpisa tu uslugu naplaćaju i do 140 KM i s rokom važenja od godinu dana.
Raport je ranije pisao o tome da je izvjesno da se eliminacijom korištenja elektronskog potpisa koji izdaje IDDEEA-e u procesu porezne prijave elektronskim putem, u stvari htjelo pogodovati onima koji naplaćaju elektronski potpis.
Tržište od 70 miliona KM i oštećeni građani
Jer, na području FBiH egzistira oko pola miliona fizičkih i pravnih lica, koji prilikom podnošenja porezne prijave treba da plate elektronski potpis i to je ukupni iznos na godišnjem nivou oko 70 miliona KM.
Naravno, kada bi svi ili veći dio onih koji imaju zakonsku obaveziu podnošenja porezne prijave uz elektronski potpis, taj potpis aktivirali besplatno od IDDEEA-e finansijski 'kolač' koji se u ovom slučaju dijeli ne bi bio tako pozamašan i primamljiv.
S druge strane, građani kojima je država u ovom slučaju državna agencija IDDEEA u rijetkim prilikama omogućila neku pogodnost , konkretno u slučaju porezne prijave, tu pogodnost ne mogu koristiti i evidentno je da su oštećeni.
Zato je neophodno i uz punu pažnju javnosti insistirati na odgovorima zašto se u ovom slučaju marginalizuje IDDEEA kao državna institucija, a favorizuje privatna firma.
Pri tome, o čemu je Raport već pisao, nastoji se u javnosti predstaviti da IDDEEA nema kvalitetne sisteme zaštite, što su oni već demantirali i dokazali, dok javnost nije dobila ni odgovore ni garancije o tome po čemu su lični podaci građana sigurniji kod neke privatne firme iz druge zemlje, nego u državnoj Agenciji.