Zemlje širom Evropske unije posljednjih sedmica malo po malo popuštaju mjere uvedene zbog koronavirusa.
No jedna od zemalja koja ih neće popuštati je Švedska, koja ozbiljnije restrikcije nije uvodila tokom pandemije. Podsjetimo, radi se o zemlji koja je tokom cijele pandemije koronavirusa bila u fokusu javnosti i naučnika budući da nije uvela ozbiljne restrikcije u borbi protiv koronavirusa.
Sredinom maja kada su brojne evropske zemlje počele ukidati restrikcije, Švedska je najavila kako će restrikcije ostati na snazi duže vrijeme. Ta je skandinavska zemlja tokom pandemije ostavila otvorene škole, vrtiće, kafiće, barove i restorane, zatraživši od svojih građana da svako preuzme svoj dio odgovornosti te su se Šveđani sami povukli u izolaciju, prenosi Index.
Pitanje je li švedski eksperiment uspio i dalje stoji, a u ovom tekstu uspoređuju se brojke zaraženih i preminulih u skandinavskim zemljama, pa i u Švedskoj, kako bismo se još približili odgovoru.
Kakvo je stanje u skandinavskim zemljama?
U Danskoj je oboljelo 11.387 ljudi, a preminulo ih je 563. U Norveškoj je od koronavirusa oboljelo 8360 osoba, a preminulo je njih 235. U Finskoj je oboljelo 6599 ljudi, a preminulo je 308 osoba.
Švedska pak ima 33.843 osobe oboljele od koronavirusa, a njih 4029 je preminulo, što je velika razlika u odnosu na susjedne zemlje, a upravo to pokazuje i sljedeći grafikon:
Evo i koje su mjere bile uvele pojedine zemlje.
Mjere u Danskoj
Danska je sredinom marta zabranila javna okupljanja više od desetero ljudi i naredila da se zatvore restorani, kafići i sportske dvorane u sklopu privremenih mjera kako bi se ograničilo širenje koronavirusa.
Svi restorani, barovi, kafići, noćni klubovi, gimnastičke dvorane, teretane i saloni za tetoviranje bili su zatvoreni.
Već je 14. aprila Danska najavila da će popustiti mjere koje su donesene s ciljem prevencije zaraze koronavirusom pa su, između ostalog, otvorili škole i dječje vrtiće.
Mjere u Norveškoj
Norveška je među prvima zatvorila niz privatnih i javnih ustanova kako bi zaustavila širenje covida-19, izazvavši pad ekonomije i otpuštanje stotine hiljada radnika. Restrikcije su na snazi bile do 13. aprila, a uključivale su zatvaranje dječjih vrtića i škola, odbijanje ulaska strancima koji ne žive i rade u Norveškoj te zabranu odlaska u kuće za odmor.
Norvežani su uspjeli smanjiti stopu transmisije virusa s 2,5 na 0,7, što znači kako osoba zaražena koronavirusom sada u prosjeku zarazi 0,7 drugih osoba.
U Norveškoj su u međuvremenu ponovno otvorili dječji vrtići. No četvrtina roditelja kazala je da u njih još neko vrijeme neće poslati svoju djecu.
Mjere u Finskoj
Finska je sredinom marta proglasila vanredno stanje zbog koronavirusa. Zatvorene su granice za sve putnike, osim finskih državljana koji se vraćaju u zemlju te je omogućen protok dobara i lijekova. Tada su zatvoreni univerziteti i škole što je važilo sve do 13. aprila.
Usto su zabranjena javna okupljanja više od deset osoba te su zatvoreni kulturni centri i ustanove. Za razliku od brojnih drugih zemalja Finska se odlučila za testiranje samo najugroženijih skupina i djelatnika u zdravstvenom sistemu.
Već 24. marta je Finska dopustila da se učenici od prvog do trećeg razreda vrate u škole, uz pristanak roditelja. Finci su tu odluku donijeli kako bi doskočili i olakšali onim roditeljima koji imaju "kritična zanimanja", odnosno ne mogu osigurati brigu za svoje dijete dok rade.
Mjere u Švedskoj
Švedska je tokom pandemije ostavila otvorene škole, vrtiće, kafiće, barove i restorane, zatraživši od svojih građana da svako preuzme svoj dio odgovornosti te su se Šveđani sami povukli u izolaciju.
Na apel naučnika u otvorenom pismu premijeru Stefanu Löfvenu škole su ostale otvorene samo za učenike nižih razreda, dok je nastava tada prekinuta za đake viših razreda osnovne škole, gimnazijalce i studente. Lofven je također promijenio odluku o dozvoli okupljanja do 500 ljudi i smanjio je na 50.
Na snazi će zasigurno još mjesecima ostati zabrana posjeta domovima za starije, u kojima je preminulo više od polovice od sveukupnog broja umrlih, a također se preporučuje i nastavak rada od kuće. Sada, kada se većina Evropljana postupno vraća na posao i nastavlja redovne aktivnosti, Švedska se, u strahu od drugog vala, odlučila za trajniju strategiju jer smatra da virus neće uskoro nestati te da treba polagano cirkulirati u društvu kako se ne bi opteretio zdravstveni sustav, iako su zbog toga starije osobe platile skupu cijenu.
Prema anketama, švedska javnost većinom podržava mjere glavnog švedskog epidemiologa Andersa Tegnella koji tvrdi da je švedska strategija dobra te da podaci pokazuju da se ljudi sve više drže datih savjeta i preporuka.
