Najnovije izjave predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump o mogućoj aneksiji Grenland izazvale su snažne reakcije u Evropi, posebno u Danska, ali i zabrinutost unutar Evropske unije i NATO saveza. Nakon nedavne američke vojne intervencije u Venecueli, Trump je ponovo otvorio pitanje Grenlanda, što je ovaj put naišlo na najoštriji odgovor evropskih zvaničnika do sada, piše Euronews.
Trump: Grenland nam treba zbog nacionalne sigurnosti
Trump je u više navrata poručio da su Sjedinjenim Američkim Državama „apsolutno potrebni“ kontrola i veći uticaj nad Grenlandom, navodeći razloge nacionalne sigurnosti. Prema njegovim riječima, strateški položaj tog teritorija na Arktiku postaje sve važniji zbog prisustva ruskih i kineskih brodova.
„Grenland nam treba zbog sigurnosti. To je strateški prostor, a trenutno je okružen ruskim i kineskim brodovima“, izjavio je Trump novinarima, dodajući i sarkastičan komentar o danskim odbrambenim kapacitetima.
Sjedinjene Američke Države već imaju vojnu bazu Pituffik na Grenlandu, uspostavljenu na osnovu sporazuma s Danskom iz 1951. godine, koja služi za nadzor projektila i svemira.
Oštre reakcije Danske i evropskih saveznika
Danska premijerka Mette Frederiksen odlučno je odbacila Trumpove izjave, poručivši da moraju odmah prestati.
„SAD nema pravo da prisvoji Grenland niti bilo koji dio Danskog Kraljevstva. Grenland nije na prodaju“, izjavila je Frederiksen, upozorivši da se radi o direktnom udaru na suverenitet saveznika.
Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen ocijenio je da je povezivanje pitanja Grenlanda s vojnom intervencijom u Venecueli krajnje neprimjereno, dok su solidarnost s Danskom izrazile i druge evropske države, uključujući Francusku i Švedsku.
Šta se zapravo krije iza Trumpove ambicije?
Iako Trump kao glavni razlog navodi sigurnost, brojni analitičari smatraju da se u pozadini nalaze prirodni resursi i geostrateški interesi. Otapanje leda na Arktiku otvara nove pomorske rute i pristup bogatim nalazištima minerala, energije i rijetkih sirovina, što Grenland čini izuzetno privlačnim.
Ian Lesser iz Njemačkog Marshallovog fonda ističe da Washington već ima snažno vojno uporište na Grenlandu, te da se pravi interes Trumpove administracije vjerovatno odnosi na resurse i ekonomski uticaj.
„Možda nećemo vidjeti otvorenu vojnu aneksiju, ali su mogući snažni diplomatski, ekonomski i komercijalni pritisci na Dansku kako bi SAD dobile povoljniji položaj na Grenlandu“, upozorava Lesser.
Rizik za transatlantske odnose
Ovakva retorika, upozoravaju analitičari, predstavlja ozbiljnu prijetnju odnosima unutar NATO saveza. Danska je članica NATO-a i uživa kolektivne sigurnosne garancije, a prijetnje jedne saveznice drugoj mogle bi dodatno narušiti već poljuljano povjerenje unutar Saveza.
„Ovo je opasan presedan i duboka erozija kohezije unutar NATO-a“, smatra Lesser, dodajući da bi svako dalje zaoštravanje moglo izazvati ozbiljnu krizu u transatlantskim odnosima.
Zaključuje se da Trumpove izjave o Grenlandu, iako zasad ostaju na nivou retorike, imaju potencijal da ozbiljno uzdrmaju političku i sigurnosnu arhitekturu Evrope u trenutku kada su odnosi između saveznika već pod snažnim pritiskom.