Spavanje je ključno za zdravlje vašeg srca. Novo finsko istraživanje otkrilo je da vrijeme kada svake večeri odlazite na spavanje može značiti razliku između visokog i niskog rizika od srčanog ili moždanog udara.
Finski naučnici koji su proučavali navike spavanja otkrili su da odlazak u krevet u isto vrijeme svake večeri može smanjiti rizik od velikih kardiovaskularnih bolesti, čak i ako kvalitet i trajanje sna nisu na najvišem nivou. S obzirom na to da su milioni ljudi širom svijeta pogođeni bolestima srca, vodećim uzrokom smrti među odraslima, postoji stalna potreba za jednostavnim i efikasnim promjenama životnog stila koje mogu smanjiti rizik od srčanog udara.
Istraživači su za ovu studiju pratili obrasce spavanja više od tri hiljade sredovječnih odraslih Finaca tokom gotovo deset godina, koristeći nosive uređaje koji bilježe san i druge biomarkere. Autori su otkrili da stepen redovnosti vremena odlaska na spavanje, vremena buđenja i središnje tačke sna (vrijeme na pola puta između uspavljivanja i buđenja) može predvidjeti buduće srčane probleme.
Novija istraživanja dodatno pokazuju da osobe s vrlo promjenjivim vremenom odlaska na spavanje imaju dvostruko veći rizik od ozbiljnih srčanih događaja u poređenju s onima koji se drže dosljednog rasporeda.
Za učesnike čije je prosječno trajanje sna bilo kraće od osam sati, neredovno vrijeme odlaska na spavanje i promjenjiva središnja tačka sna predstavljali su “značajan faktor rizika” za ozbiljne srčane probleme. Međutim, rezultati su pokazali da spavanje duže od osam sati po noći može imati zaštitni efekat, bez obzira na redovnost odlaska na spavanje. Ipak, trajanje sna je osjetljiva ravnoteža, jer su druge studije pokazale da previše sna može doprinijeti metaboličkim problemima poput dijabetesa.
Istraživačica Laura Nauha, jedna od glavnih autorica finske studije, izjavila je za Science Alert da, iako su prethodna istraživanja povezivala nepravilne obrasce spavanja s rizicima za zdravlje srca, ovaj rad prvi zasebno posmatra varijacije u vremenu odlaska na spavanje, vremenu buđenja i središnjoj tački sna – kao i njihove nezavisne veze s ozbiljnim srčanim događajima. Dodala je da nalazi sugeriraju kako bi redovnost odlaska na spavanje mogla biti posebno važna za zdravlje srca, jer odražava ritam svakodnevnog života i koliko on varira.
Izbacivanje iz ritma
Općenito, 24-satni cirkadijalni ritam tijela sve se više prepoznaje kao važan mehanizam za regulaciju hormona i zaštitu od različitih stanja, od metaboličkih poremećaja do demencije, a sada i bolesti srca.
Stručnjaci objašnjavaju da srce i krvni sudovi imaju vlastite “periferne satove”. Kada se ti satovi poremete zbog nepravilnog spavanja, dolazi do povišenog krvnog pritiska, povećanog nivoa kortizola (hormona stresa) i C-reaktivnog proteina (CRP), koji je marker upale krvnih sudova.
Autori studije pretpostavljaju da promjenjivo vrijeme odlaska na spavanje narušava cirkadijalni ritam, sprečavajući srce da tokom noći postigne optimalan oporavak.
Ostali rizici koji se često zanemaruju
Još jedna moguća veza između sna i zdravlja srca je hronični stres. Faktori koji štete srcu često štete i snu, poput preopterećenosti poslom, problema s mentalnim zdravljem i sindroma izgaranja. Svi oni negativno utiču i na srce i na kvalitet, trajanje i redovnost sna.
Uz to, novija istraživanja ukazuju i na druge noćne greške, poput izloženosti vještačkom svjetlu prije spavanja, bilo s ekrana ili ulične rasvjete, što može povećati rizik od srčanog udara i do 47 posto.
Također, studija provedena na više od sto hiljada odraslih osoba pokazala je da konzumacija posljednjeg obroka nakon 21 sat povećava rizik od cerebrovaskularnih bolesti, poput moždanog udara, za 28 posto.
Zanimljivo, prema ovom finskom istraživanju, čini se da vrijeme buđenja nema veliki utjecaj na zdravlje srca. Ipak, druge studije sugeriraju da način na koji se budimo, na primjer uz nagle tonove alarma koji brzo podižu krvni pritisak, broj otkucaja srca i nivo kortizola, može vremenom utjecati ne samo na raspoloženje, već i na zdravlje srca i nivo stresa.