"Ovogodišnja kvaliteta grožđa, time i vina bit će izvrsna jer je omjer kiselina i šećera u grožđu dobar, a na enolozima je da taj omjer usklade", istakuno je u razgovoru za Fenu direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar prof. dr. Marko Ivanković.
Podsjeća da je zbog sušnog vremena berba počela i ranije ove godine, ali da će zbog toga i kvaliteta grožđa biti na visokoj razni. Shardone je, veli, obran kao rana sorta, a počinje se brati Žilavka i Vranac.
Smanjeni troškovi
Po njegovim riječima, ovogodišnja suša donijela je još jedan benefit za grožđe, a to je da nije bilo bolesti na vinovoj lozi.
"S obzirom na ovogodišnju sušu, nije bilo bolesti na vinovoj lozi i praktično je ove godine smanjen broj tretiranja pesticidima i fungicidima. Osim što su smanjeni troškovi, razina pesticida bit će vrlo niska ili nikakva te ovogodišnju berbu možemo nazvati organskom", ocijenio je prof. dr. Ivanković.
Napominje da se inače sukladno vremenskim prilikama u Hercegovini grožđe, odnosno vinova loza, tretira do sedam puta, a ove godine je trebalo upola manje zbog sušnog vremena.
Što se pak cijena grožđa i vina tiče, prof. dr. Ivanković navodi da je zbog cijene mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava ovogodišnja cijena otkupa grožđa nešto porasla u odnosu na prošlu godinu ali da će ona rasti tek iduće godine.
"Ovogodišnja cijena otkupa je do 1,50 KM po kg, u odnosu na prošlu kada je bila do 1,30 KM po kg. Međutim cijene mineralnih gnojiva i cijene zaštitnih sredstava su drastično porasle i pravi inflatorni udar na proizvođače ne samo u vinogradarstvu nego i u cijelom poljoprivredno prehrambenom sektoru će se pokazati tek iduće godine", ističe prof. dr Ivanković.
Koriste se kombajni
"Iako je prosječna cijena satnice jednog berača grožđa povećana između 6 i 8 maraka, berača za berbu nema. Od nekadašnjih 150 ljudi u berbi, sada jedva skupimo njih tridesetak", kaže Veselko Čule, direktor Hercegovinavino - kompanije koja broji oko milion trsa ili stabala loze, što je cca 3,5 miliona kilograma grožđa godišnje, zavisno od uroda.
Stoga se, tvrdi on, već par godina za branje, pljevidbu, rezidbu vinove loze, koriste kombajni.
Po njegovim riječima, jedan kombajn zamjenjuje oko 70 berača čime se uštede i ljude i vrijeme, pa je to neusporedivo što se tiče isplativosti.
"Međutim, postoje neravni tereni na kojima je nemoguće brati kombajnom, a radi se o izrazito kamenitim područjima gdje su i dalje potrebno ručno branje",ističe Čule.
I pored toga što se gubi tradicijski način proizvodnje i prerade, zbog čega se mali OPG-ovci gase, Čule napominje da je ipak bez modernizacije u tehnološkom i drugom smislu u ovoj grani ali i drugim poljoprivredno-prehrambenim, nezamisliva proizvodnja u komercijalnom smislu.
U širokoj lepezi proizvoda iz vlastite proizvodnje, tvrtka Hercegovinavino može se pohvaliti brojnim brendovima koji su danas prepoznatljivi na domaćem, ali i regionalnim i svjetskim tržištima.
"Uz vina, rakije i likere, u zadnje vrijeme radimo i vinske koktele s manjim postotkom alkohola, do 4, 9 posto, a postaju sve popularniji među omladinom i damama", priča Veselko Čule.
Što se tiče plasmana na tržištima, Hercegovinavino uz Vinariju Čitluk, koja je sastavni dio kompanije, osim bh. tržišta, oko 50 posto svojih proizvoda izvozi na hrvatsko, njemačko i kinesko tržište, ali i drugih desetak zemalja, od Amerike do Dalekoga istoka.
"Vina su zasnovana na tradicionalnim sortama, Žilavki i Blatini, s imenima Kameno vino i Blatina te nova linija vina - Teuta, koja je izišla prije nove godine, a koja se pokazala ne samo po kvaliteti nego i u cjenovnom smislu prihvatljivom",objašnjava Čule.
Krajnji potrošač
Kada se govori o tržišnoj cijeni vina, ona je, ističe direktor kompanije, zasebna priča među vinarima i proizvođačima.
"Cijenu ipak određuje krajnji potrošač, jer su oni ti koji su spremni kupovati specifična vina bez obzira na cijenu ili pak smatraju jako važnim dodatna svojstva vina kao što su prestiž, kvaliteta itd.", dodaje on.
Do studenoga 2024. trebala bi se regulirati oblast vinarstva jer vinari inače gube pravo izvoza
Bosna i Hercegovina trebala bi do studenoga 2024. godine zakonski regulirati oblast vinarstva i vinogradarstva, inače domaći proizvođači grožđa i vina gube pravo izvoza na evropsko tržište.
"Nama je Evropska komisija produžila rok do 6. 11. 2024. godine da uskladimo svoje zakonodavstvo i donesemo odgovarajuće pravilnike iz oblasti vinarstva i vinogradarstva, njih 11 na razini BiH.
Rok teče, nacrt o tržištima vina se ne usvaja, a pravilnici ne izrađuju. Ako se ne uskladimo do tog roka gubimo pravo izvoza vina na evropsko tržište", objasnio je prof. dr. Ivanković koji je jedan od članova te radne skupine za izradu nacrta zakona o tržištima vina u BiH.
Naveo je da je temelj za izradu nacrta zakona o tržištima vina u BiH bio onaj iz EU - Zakon o organizaciji tržišta poljoprivredno prehrambenih proizvoda.
"Uz nacrt zakona potrebno je izraditi još 11 pravilnika na državnoj razini te još sedam, osam na entitetskoj, bez kojih sam nacrt, odnosno zakon neće značiti ništa u praksi, a samo za izradu jednoga potrebno je 30 mjeseci", dodao je prof. dr. Ivanković.
