Za političke stranke u Bosni i Hercegovini koje su ispunile uvjete za izlazak na opće izbore u oktobru, od srijede, 24. juna 2026. godine počinje teći zvanični rok za podnošenje kandidatskih listi Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Od izvora u više političkih stranaka u BiH, Raport saznaje da su mnoge finalizirale taj proces, dok ima i onih koje još 'vagaju' između kadrova i njihovih pozicija na listi.
Kreiranje izbornih listi i poredak kadrova je najnapetija i za stranačke kadrove najzanimljivija faza izbornog procesa u kojoj i 'apetiti i 'grozničava' želja i težnja za poziciju nosioca ili onu u vrhu liste doživljavaju vrhunac.
Bitka za vrh liste i tradicionalno nezadovoljstvo
Tako u skoro svim političkim taborima posljednjih sedmica se vodi bespoštedna bitka za pozicije pri samom vrhu. Svaki od kandidata smatra da je upravo on zaslužio da u svojoj izbornoj jedinici bude nosilac liste ili blizu te pozicije, no mjesta za sviju nema. Zato i uoči početka samog roka predaje listi CIK-u u nekim strankama dolazi do tenzija i nezadovoljstva koje kulminira i napuštanjem stranaka i ostavkama.
Jedan od takvih primjera je i onaj poslanika u NSRS Milana Savanovića, koji je nedavno napustio Listu za pravdu i red Nebojše Vukanovića upravo zbog kako se špekuliše, nezadovoljstva zbog svoje pozicije na izbornoj listi.
On je demantirao da je prešao u SDS i u toj stranci dobio visoko mjesto na listi, kako su ranije izvijestili pojedini mediji u RS, a da li je to istina ili nije, znat će se već nakon 6.jula kada istječe rok za podnošenje listi i nakon čega će ubrzo biti poznata i imena kandidata i njihov poredak.
No, činjenica je da uvođenja novih lica ili 'prelatača' na 'dobitne' pozicije na izbornim listama tradicionalno u izbornim godinama izazivaju nezadovoljstvo među dugogodišnjim stranačkim aktivistima na terenu, što je i ranijih godina dovodilo do otvorenih unutarstranačkih sukoba i ostavki.
Najnoviji slučaj kulminacije 'groznice izbornih listi' desio se u Banjoj Luci, gdje je predsjednik Gradskog odbora SDS-a Željko Raljić podnio neopozivu ostavku na tu i druge stranačke funkcije.
Raljićev potez uslijedio je kao direktna reakcija na odluku stranačkog vrha da se za nosioca liste postavi Biljana Lukić, što je potpuno ogolilo neslaganja i duboke potrese unutar banjalučkog odbora ove stranke u presudnim trenucima predaje lista.
Ovo je tek početak procesa, a stvarno nezadovoljstvo i unutarstranački bunt mogli bi doživjeti potpunu kulminaciju u narednim danima, tačnije nakon 6. jula, kada ističe krajnji rok za podnošenje kandidatskih listi.
Tek tada, kada sve karte budu na stolu i kada se zvanično objavi koga su partijski lideri stavili u prve redove, a koga gurnuli na pozicije koje teško mogu osigurati prolaz, uslijedit će vjerovatno pravi politički potresi.
Kompenzacijski mandati rezervisani za miljenike
Paralelno sa borbom za redovne mandate vodi se i skrivena, ali podjednako ogorčena bitka za kompenzacijske mandate, za koje se liste podnose do 5. augusta. Ove liste tradicionalno važe za 'siguricu' u koju se smještaju isključivo miljenici stranačkih vrhova, odnosno kadrovi koji nemaju dovoljnu podršku na terenu, ali uživaju bezuslovno povjerenje lidera koji im na ovaj način garantuju ulazak u parlamentarne klupe.
Dok će u zvaničnu izbornu utrku ući na hiljade kandidata koji se nadaju svom političkom usponu, realnost je takva da će građani na predstojećim općim izborima birati 'samo' 518 zvaničnika na svim nivoima vlasti.
Na državnom nivou biraju se tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i 42 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U Federaciji BiH građani direktno biraju 98 poslanika u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, dok se u RS biraju predsjednik i dva potpredsjednika entiteta, kao i 83 poslanika u Narodnoj skupštini RS.
Najveći dio kolača odnosi se na kantonalni nivo u Federaciji BiH, gdje se bira ukupno 289 poslanika raspoređenih u deset kantonalnih skupština. Nesrazmjer između hiljada ambicioznih kandidata i samo 518 raspoloživih fotelja garantuje da će dani pred nama donijeti još mnogo dramatičnih obrata, novih preletača i političkih saveza od kojih su već mnogi i 'opečaćeni' u CIK-u, a sklopljenih isključivo radi opstanka na političkoj sceni.