Tokom ljeta u kojem su se evropski lideri fokusirali na šatl diplomatiju sa Donaldom Trumpom oko trgovine i Ukrajine, diskretno su ćutali o još jednoj krizi na istoku Evrope.
Više od devet mjeseci, masovni studentski protesti u Srbiji dovode u pitanje autoritarnu vladavinu Aleksandra Vučića, koji je na funkciji premijera i predsjednika već 11 godina.
Skretali pogled
Do sada se Bruxelles uglavnom odlučio da skrene pogled, piše u uredničkom komentaru ugledni britanski list Guardian.
Katalizator za neke od najvećih demonstracija u historiji Srbije bilo je urušavanje krova nedavno renovirane željezničke stanice u Novom Sadu, što je dovelo do smrti 16 ljudi.
Katastrofa se uglavnom pripisuje ukorijenjenim prevarama i korupciji koju predvodi vladajuća Srpska napredna stranka gospodina Vučića i brzo je postala iskra za pokret za demokratske reforme.
Studenti zahtijevaju prijevremene izbore i novu eru transparentnosti i odgovornosti, u zemlji koja je i dalje kandidat za Evropsku uniju.
Bijes i frustracija
Kako su bijes i frustracija na ulicama rasli, odgovor Vučića postajao je sve drakonskiji.
Neosnovano tvrdeći da strani agitatori traže "uvezenu revoluciju“, predsjednik je pokrenuo nemilosrdne mjere protiv grupa civilnog društva koje primaju strana sredstva.
Na ulicama su orkestrirane rulje ovog mjeseca napale demonstrante i navodno pljačkale preduzeća u vlasništvu protivnika Vučića.
Bilo je mnogobrojnih izvještaja o policijskoj brutalnosti.
Usred spirale nasilja, jedne nedavne antivladine demonstracije u Beogradu održane su pod sloganom "Pokažimo im da nismo vreća za udaranje“.
Demonstranti zaslužuju više podrške i solidarnosti od EU nego što dobijaju. Autokrata i cinik, Vučićevo prisustvo u politici zapadnog Balkana, Guardian ocjenjuje kao "maligno“.
Autokratski i ciničan, Vučić je zloćudno prisustvo u politici zapadnog Balkana.
Van granica Srbije, on dugo njeguje podmuklu i destabilizujuću etnonacionalističku agendu u vezi sa Kosovom i Republikom Srpskom – etničkim srpskim entitetom u Bosni i Hercegovini.
Kod kuće, on je sve više postao prijetnja demokratiji.
Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS) utvrdila je da su parlamentarni izbori u Srbiji prošle godine bili obilježeni medijskom pristrasnošću i korištenjem vladinih mreža pokroviteljstva kako bi se utjecalo na glasanje.
Autoritarni odgovor na proteste – koji su se proširili na mala mjesta koja su središta podrške Vučića – doprinio je padu javnog povjerenja u lidera koji je iskoristio moć države da služi sopstvenim političkim interesima.
Ekonomski utjecaj
Ako bi željela da je iskoristi, EU ima značajan ekonomski utjecaj koji može da upotrijebi. Blok osigurava više od 60 posto stranih direktnih investicija u Srbiju i obećao je 1,6 milijardi eura Beogradu do 2027. godine, vezanih za buduće reforme.
Međutim, Bruxelles nerado želi da vidi kako zemlja dalje klizi u rusku orbitu i, kao posljedica toga, ublažio je svaku kritiku Vučića.
Sa svoje strane, predsjednik je odigrao lukavo geopolitičko balansiranje, šaljući oružje preko trećih strana Kijevu, kao i Moskvi, i dajući EU ključni pristup značajnim rezervama litija u Srbiji.
Nakon nasilja ovog ljeta, Vučić je prošle sedmice sa zakašnjenjem pozvao na dijalog sa demonstrantima.
Ali ono što su Srbiji potrebni jesu slobodni i pošteni izbori i preokret autoritarnog puzanja iz protekle decenije.
U vrijeme kada se liberalne vrijednosti EU dovode u pitanje u Washingtonu, kao i u Moskvi i Pekingu, ona mora mnogo snažnije da se zauzme za njih u borbi za demokratske reforme koje se odvijaju odmah izvan njenih granica.