Demokratske inicijative i aktivisti civilnog društva u Srbiji upozorili su da zemlja klizi prema autokratiji pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji je nedavno velikom većinom izabran u drugi mandat, piše Guardian u svojoj analizi objavljenoj danas.
Nakon kampanje opterećene izvještajima o raširenoj korupciji, zastrašivanju i podmetanju, Vučić je osvojio 60% glasova na predsjedničkim izborima. Ishod parlamentarnih i gradskih izbora u Beogradu, međutim, još je nejasan. Opozicija čeka da sudovi odluče hoće li se glasanje ponoviti u područjima u kojima su podnesene pritužbe na ozbiljne nepravilnosti. Zbog toga se nova vlada neće formirati još nekoliko mjeseci.
'Odličan strateg koji može svaku situaciju okrenuti u svoju korist'
"Vjerovatno će Vučić odugovlačiti ovaj proces i nastat će haos, a on uvijek koristi haos u svoju korist. On je vrlo proračunat i odličan strateg koji može svaku situaciju okrenuti u svoju korist", rekao je za The Guardian Bojan Elek, zamjenik direktora Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.
Međutim, rat u Ukrajini pred predsjednika Srbije predstavlja značajan izazov dok se zemlja nalazi između svoje prijave za članstvo u Evropskoj uniji i instinktivne alijanse s Rusijom.
Dvije zemlje imaju bliske historijske, vjerske i kulturne veze, a Moskva je pružila ključnu podršku Beogradu u Vijeću sigurnosti UN-a, blokirajući neovisnost Kosova. Štaviše, Srbija je potpuno ovisna o ruskoj nafti i plinu. Vučić je ove sedmice optužio Ukrajinu i neimenovanu državu EU da su organizirale niz prijetnji bombama avionima Air Serbije. Nije pružio dokaze za tu tvrdnju, koju je Ukrajina nazvala neutemeljenom.
No nakon ruske invazije na Ukrajinu signali koji dolaze iz evropskih prijestonica u Beograd jasno pokazuju da Vučićevo balansiranje više nije održivo.
"Traži se oštrija osuda i usvajanje određenih sankcija. Vučić će pokušati balansirati još malo, ali mislim da bi, ako konačno bude morao donijeti odluku, jedini racionalan izbor bila proevropska strana. Mogla bi se Srbija mogla odlučiti pridružiti paketima sankcija koje joj neće previše naštetiti", rekao je Elez.
Predsjednik Vučić je nevoljko osudio rusku agresiju, koja je u provladinim tabloidima u početku bila opisana kao ukrajinska invazija na Rusiju. Srbija nije usvojila nikakve sankcije protiv Rusije od aneksije Krima 2014. No srbijanski analitičari vjeruju da će se predsjednik pridružiti direktnim sankcijama Moskvi ako rat bude trajao kad se njegova nova vlada konačno formira.
Postoji ozbiljno nazadovanje demokratije u Srbiji
Uprkos jasnoj spoznaji o Vučićevim autokratskim tendencijama, Angela Merkel i Ursula von der Leyen prošle su godine posjetile Beograd u razmaku od mjesec dana.
"Mislim da to nije bilo od pomoći, ali mogu razumjeti. Problem je u tome što EU u opoziciji ne vidi vjerodostojnog, dovoljno jakog partnera", rekla je Biljana Đorđević, opoziciona zastupnica novoformirane zeleno-lijeve koalicije Moramo, koja je osvojila 13 mandata. Opisala je kulturu endemske zloupotrebe parlamenta kod vladajuće stranke, navodeći kao primjer budžet za 2018. koji je donesen bez rasprave nakon što su Vučićevi zastupnici iskoristili na stotine amandmana za opstrukciju i blokiranje bilo kakvih pitanja opozicije.
"Nažalost, oni evropski čelnici izabrali su stabilnost umjesto demokratije, što je stvarno loše. To je također potkopalo EU ovdje u Srbiji. Ljudi su postali euroskeptici, što je i razumljivo", dodala je Đorđević.
Stabilnost na Balkanu je ključna za EU, a u Vučiću je Bruxelles, čini se, našao političara koji to može ponuditi. Na posljednjim izborima 2020. godine Vučić je osigurao 188 mjesta u parlamentu od 250 mjesta. Taj je rezultat, međutim, najvećim dijelom posljedica bojkota opozicionih političara koji su protestirali protiv verbalnog zlostavljanja i sabotiranja parlamentarnih procesa koje su provodili zastupnici vladajuće stranke.
"Situacija u parlamentu bila je jako loša. Ljudi iz vladajuće stranke bili su verbalno agresivni, suludo je to što su govorili o nama", rekla je Đorđević.
Vukosava Crnjanski, direktorica demokratske inicijative CRTA, objasnila je da su u odsutnosti opozicije u Skupštini u posljednje dvije godine aktivisti civilnog društva protiv svoje volje dobili tu ulogu.
"Stalno smo bili na udaru", rekla je Crnjanski, opisujući kampanje klevetanja CRTA-e i nje lično u parlamentu i provladinim medijima.
"Postoji ozbiljno nazadovanje demokratije u Srbiji, posebno u funkcioniranju institucija, uključujući i parlament. Vladajuća stranka je 2016. počela ušutkavati svaki slobodni glas u Srbiji", objasnila je Crnjanski za The Guardian.
"Priroda autokratije je da se ne možete vratiti"
Sofija Todorović, programska direktorica Inicijative mladih za ljudska prava u Beogradu, rekla je da ekstremno desničarske i nacionalističke grupe nekažnjeno zastrašuju udruženja za ljudska prava.
Todorović su napali nacionalistički nogometni navijači na festivalu "Mirëdita, dobar dan 2017.", godišnjem događaju koji promiče kulturne veze između Kosova i Srbije u čijem organiziranju ona pomaže. Nakon napada kažnjena je s više od 400 eura zbog protesta tokom govora osuđenog ratnog zločinca Veselina Šljivančanina na događaju koji je organizirala predsjednikova stranka.
Srbija je jedna od četiri balkanske zemlje koje pregovaraju o pristupanju Evropskoj uniji. Izvještaj Evropske komisije za 2021. o napretku u područjima nužnih reformi ukazalo je na alarmantan nedostatak slobode medija, napade na opozicione lidere i aktiviste civilnog društva, korupciju, organizirani kriminal i državnu kontrolu policije i pravosuđa.
"Agresivna i huškačka retorika protiv političkih protivnika i predstavnika drugih institucija koji izražavaju različite političke stavove i dalje se koristi tokom parlamentarnih rasprava", upozorava se u izvještaju.
"Priroda autokratije je da se ne možete vratiti, vrlo je teško deautokratizirati vođu, osim ako dođe do nekog ogromnog vanjskog šoka, što se možda dogodilo s ratom u Ukrajini. Da bi ostao na svom putu prema autokratiji, Vučiću je potrebna podrška Zapada. Bojimo se da će mu omogućiti da tako nastavi ako odluči okrenuti leđa Rusiji", rekao je Elek.
