Britanski Guardian objavio je veliku analizu u kojoj je posložio najveće izazove koji se očekuju u 2022. godine i to po regijama. U evropskoj regiji, kao jedan od većih izazova spominje se i Bosna i Hercegovina.
Guardian navodi da se se mogu očekivati zastrašujući izazovi: od trke u naoružanju u svemiru i mogućeg rata u Ukrajini pa sve do rasta opasnog populizma. Naravno, tu je i pandemija…
Raport prenosi njihovu analizu:
Na pragu nove godine, svijet se suočava sa zastrašujućim nizom izazova: pandemijom Covida, klimatskim vanrednim stanjem, epskom borbom između demokratije i autoritarizma, humanitarnim krizama, masovnim migracijama i transnacionalnim terorizmom. Postoji i opasnost od novih međudržavnih sukoba, pogoršanih slomom međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i nereguliranim širenjem smrtonosnog autonomnog oružja koje koristi umjetnu inteligenciju. Sve u svemu, za većinu ljudi na Zemlji – i šačicu u svemiru – 2022. će biti još jedna godina opasnog života.
Bliski istok
Događaji na Bliskom istoku ponovo će se naći na globalnim naslovnicama 2022. – ali iz pozitivnih i negativnih razloga. Razlog za optimizam je Svjetsko prvenstvo u fudbalu koje počinje u Kataru u novembru. Ovo je prvi put da je neka arapska ili muslimanska zemlja domaćin turnira i očekuje se da će imati velike koristi za zaljevsku regiju u smislu budućeg poslovanja i turizma – i, moguće, otvorenijih, progresivnijih oblika upravljanja.
Izbor Katara, zasjenjen optužbama za korupciju, bio je kontroverzan od samog početka. Stanje ljudskih prava u toj državi bit će pod sve većim nadzorom, a tretman prema slabo plaćenim radnicima migranata predstavlja žarište. Guardian je otkrio da je najmanje 6.500 radnika umrlo otkako je Katar dobio odobrenje Fife 2010. godine. Radnici su umirali dok su gradili sedam novih stadiona, puteva, hotela i novog aerodroma.
Zabrinutost će i dalje trajati zbog neliberalnog stava Katara prema slobodi govora i pravima žena i LGBTQ+. Čak je i u zemlji Al Jazeere opasno otvoreno kritizirati vlast, a homoseksualizam je nezakonit. Ali analitičari sugeriraju da se većina obožavatelja neće fokusirati na ova pitanja. Ako je istina, Katar 2022. mogao bi se pokazati najuspješnijim primjerom sportske organizacije do sada.
Poznatije teme će inače dominirati regionalnim dnevnim redom. Najvažnije je pitanje hoće li Izrael i SAD poduzeti nove vojne ili ekonomske korake da obuzdaju pokušaje Irana, a koje Teheran poriče, da stekne sposobnost za izradu nuklearnog oružja. Izrael je prijetio zračnim napadima ako spori pregovori o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. propadnu. Čak ni fudbalski navijači nisu mogli zanemariti rat u Zalivu.
Pažnja će se fokusirati na autoritarnog predsjednika Turske, Recepa Tayyipa Erdogana, čija će neoislamistička stranka AKP obilježiti 20 godina na vlasti 2022. Kod kuće Erdoganova vlada postaje sve represivnija, dok njegova agresivna vanjska politika, sukobi sa EU i SAD, dosluh sa Rusijom oko Sirije i hronično loše upravljanje može imati nepredvidive posljedice.
Druga žarišta će vjerovatno biti Liban, koji se koleba na ivici da postane propala država poput ratom razorenog Jemena i uvijek haotične Libije. Posebnu pažnju treba posvetiti i događajima u Palestini, gdje nepopularni predsjednik, Mahmoud Abbasovo odgađanje izbora, nasilje izraelskih naseljenika i otimanje zemlje na Zapadnoj obali, te nedostatak aktivnog mirovnog procesa, sve to ukazuje na eksploziju.
Azijsko-pacifički region
Oči svijeta će početkom i krajem godine biti uprte u Kinu, a vrlo je moguće i u narednom periodu. Zimske olimpijske igre otvaraju se u Pekingu u februaru. Ali ključno pitanje za ljubitelje sporta o tome ko je na vrhu tabele može biti zasjenjeno diplomatskim bojkotima SAD, UK i drugih zemalja u znak protesta zbog serijskih kršenja ljudskih prava u Kini. Strahuju da bi igre mogle postati propagandna vježba Komunističke partije Kine.
Dvadeseti nacionalni kongres KPK, koji će se održati krajem godine, bit će drugi hvatač naslova. Predsjednik Xi Jinping nada se da će osigurati treći petogodišnji mandat bez presedana koji bi, ako bude postignut, potvrdio njegovu poziciju najmoćnijeg lidera Kine od Mao Cetunga. Bit će i borbe za visoke pozicije u Politbirou i stalnom komitetu Politbiroa. Neće nužno sve ići po Xijevoj zamisli.
Zapadni analitičari se oštro razlikuju oko toga koliko je Xiu siguran položaj. Usporena ekonomija, dužnička kriza, starenje stanovništva, veliki izazovi vezani za okoliš i klimu, i pokušaji SAD-a da "obuzda" Kinu potpisivanjem susjednih zemalja, sve to vrši pritisak na njega. Ipak, kako stvari stoje, 2022. će vjerovatno biti nastavljeni, bikovski pokušaji da se proširi globalni ekonomski i geopolitički utjecaj Kine. Vojni napad na Tajvan, za koji je Xi obećao da će ga ponovo osvojiti na bilo koji ili na svaki način, mogao bi promijeniti sve.
Indija, najveći regionalni konkurent Kine, mogla bi nastaviti da pad ispod svoje 'težine' na svjetskoj sceni. Ono što bi moglo biti u simbolično važnom trenutku, njena bi ukupna populacija uskoro mogla biti jednaka ili premašiti 1,41 milijardu, koliko Kina ima, prema nekim procjenama. Ipak, u isto vrijeme, stopa nataliteta u Indiji i prosječna veličina porodice padaju. Ne tako simbolični i opasniji su neriješeni himalajski granični sporovi između ova dva gigantska susjeda, koji su doveli do nasilja 2020-21. i odražavaju šire pogoršanje bilateralnih odnosa.
Popularnost Narendre Modija, indijskog autoritarnog premijera, u posljednje je vrijeme opala zbog pandemije i usporene ekonomije. Bio je primoran na neugodan zaokret u vezi sa "reformom" farme i optužen je da koristi zakone o terorizmu kako bi ućutkao kritičare. Njegova stranka BJP pokušat će povratiti izgubljeno tlo na nizu državnih izbora 2022. Modijeva politika čvršćih veza sa zapadom, što je primjer Quad alijanse (Indija, SAD, Japan i Australija), vjerovatno će biti ojačana, dodajući kinesku nelagodnost.
Drugdje u Aziji, nasilna represija u Mijanmaru i očajnički položaj afganistanskog naroda nakon talibanskog preuzimanja vlasti vjerovatno će izazvati više zapadnjačko kršenje ruku nego konkretnu akciju. Afganistan se koleba na ivici katastrofe. „Gledamo 23 miliona ljudi koji marširaju ka gladovanju“, kaže David Beasley iz Svjetskog programa za hranu. “Sljedećih šest mjeseci će biti katastrofalno.”
Sjevernokorejski nuklearni udar mogao bi dovesti do obračuna jer paranoični režim Kim Jong-una šalje mješovite signale o ratu i miru. Filipini će izabrati novog predsjednika; zloglasni aktuelni predsjednik, Rodrigo Duterte, ograničen je na jedan mandat. Nažalost, to nije slučaj sa Scottom Morrisonom, koji će tražiti reizbor za premijera Australije.
Evropa
Bit će to kritična godina za Evropu jer se EU i nacionalni lideri bore s napetim unutarnjim i vanjskim podjelama, društvenim i ekonomskim utjecajem beskrajne pandemije, migracijama i novim pojačanim izazovima, nakon COP26, koje predstavljaju neto nulte emisije. Što je još fundamentalnije, Evropa mora odlučiti da li želi da bude shvaćena ozbiljno kao globalni akter ili će prepustiti upravljanje planetom Kini, SAD-u i zlonamjernim režimima kao što je Rusija Vladimira Putina.
Ton bi mogli dati proljetni izbori u Francuskoj i Mađarskoj, gdje desničarske populističke snage ponovo guraju podjele. Viktor Orban, autoritarni mađarski lider koji je ismijao EU zbog pitanja vladavine prava, demokratije i slobode govora, po prvi put će se suočiti sa ujedinjenom opozicijom. Njegovu sudbinu pomno će pratiti u Poljskoj, Češkoj, Sloveniji i drugim zemljama članicama EU u kojima cvjetaju reakcionarne krajnje desničarske stranke.
Emmanuel Macron, neogolistički centrista koji je došao niotkuda 2017. godine, tražit će od francuskih glasača drugi mandat, umjesto svojih rasističkih, islamofobičnih rivala, Marine Le Pen i Érica Zemmoura. Ankete ga stavljaju ispred, iako se suočava i sa onim što bi mogao biti snažan izazov republikanaca desnog centra, čija je kandidatkinja, Valerie Pecresse, prva žena na čelu konzervativaca. Sa ljevicom u neredu, izbori bi mogli radikalizirati Francusku – na reakcionaran način. Izbori su takođe zakazani u Švedskoj, Srbiji i Austriji.
Nova njemačka koaliciona vlada predvođena SPD-om naći će se pod lupom dok pokušava da uradi stvari drugačije nakon dugih godina vladavine Angele Merkel. Unatoč nekim pomirljivim obećanjima, teško će se izbjeći trvenja s Komisijom EU, koju predvodi Merkelina saveznica Ursula von der Leyen, te s Francuskom i drugim južnim članicama EU oko budžetske politike i duga. Francuska preuzima predsjedavanje EU u januaru, a Macron će pokušati unaprijediti svoje ideje o zajedničkoj odbrambenoj i sigurnosnoj politici - što on naziva "strateškom autonomijom".
Macronovo uvjerenje da se Evropa mora zauzeti za sebe u neprijateljskom svijetu bit će stavljeno na iskušenje na nizu frontova, posebno u Ukrajini. Analitičari sugeriraju da bi sve veći ruski vojni pritisak, uključujući povećanje graničnih trupa i prijetnju raspoređivanjem nuklearnih projektila, mogao dovesti do obnove sukoba početkom godine dok se NATO povlači.
Drugi pokretači haosa uključuju Bjelorusiju koja koristi migraciju kao oružje (i kontinuirano odsustvo humane panevropske politike migracija) i stvaranje separatističkih problema u Bosni i Hercegovini i na Balkanu. EU planira samit u Kini, ali ne postoji konsenzus o tome kako uskladiti poslovanje i ljudska prava. U izolovanoj, sve siromašnijoj Britaniji, kajanje kupaca Brexita sigurno će se pojačati.
Odnosi sa Sjedinjenim Državama, koje imaju nejasno gledište o evropskoj autonomiji, ali se čine ambivalentnim u pogledu Ukrajine, mogli bi se pokazati napetima. NATO, čiji je kredibilitet narušen u post-Afganistanskom periodu, suočava se s teškom godinom dok traži novog generalnog sekretara. Pametan novac kaže da bi žena po prvi put mogla dobiti vrhunski posao. Pominjala se Theresa May, bivša britanska premijerka – ali Francuzi neće htjeti Britanca.
Govoreći o istaknutim ženama, kraljica će u februaru obilježiti rekordnih 70 godina na britanskom tronu – svoj platinasti jubilej. Dok američke istrage o seksualnom zlostavljanju gledaju na princa Endrua, njenog drugog sina, britanskoj kraljevskoj porodici možda će biti drago što ima čemu da navija.
Južna America
Izgleda da će borba za poraz Jaira Bolsonara, ozloglašenog brazilskog desničarskog predsjednika na nacionalnim izborima koji će se održati u oktobru, dovesti do epske borbe. U Brazilu je Bolsonaro naširoko osuđivan zbog smrtonosnog nemara postupanja s pandemijom Covida. Više od pola miliona Brazilaca je umrlo, više nego u bilo kojoj zemlji osim SAD. Osim Brazila, Bolsonaro je vrijeđan zbog svog poricanja klimatske vanredne situacije i zbog ubrzanja uništavanja amazonske prašume.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi Bolsonaro lako bio poražen ako bi Luiz Inácio Lula da Silva, bivši predsjednik koji je bio u zatvoru, a potom oslobođen optužbi za korupciju, bio kandidat. Ali to pretpostavlja poštenu borbu. Sve je veća zabrinutost da američke pristalice Donalda Trumpa podučavaju Bolsonarov tabor kako ukrasti izbore ili izvesti državni udar kako bi poništio rezultat, kao što je Trump pokušao i nije uspio u Washingtonu prije godinu dana. Postoje strahovi da bi izborna subverzija u Trumpovom stilu mogla pronaći više emulatora širom svijeta.
Istraživanja u Evropi pokazuju da podrška desničarskim populističkim-nacionalističkim političarima jenjava, ali to možda neće biti slučaj u Južnoj Americi izvan Brazila i drugim dijelovima svijeta u razvoju 2022. Populizam se hrani jazom između korumpiranih "elita" i tako -zvani obični ljudi iu mnogim siromašnijim zemljama taj jaz, mjeren bogatstvom i moći, raste.
Na Kubi, Nikaragvi, Haitiju i Venecueli, navodni prvaci naroda postali su njihovi tlačitelji. Oni će se nadati da se ovaj fenomen neće nastaviti u Čileu, gdje je Gabriel Borić, ljevičarski bivši studentski vođa, ranije ovog mjeseca udobno ispratio izazov svog ultrakonzervativnog ekstremno desnog protivnika, Joséa Antonia Kasta, da postane najmlađi predsjednik Čilea sa 35 godina.
Argentinski predsjednik Alberto Fernández suočava se s drugom vrstom problema u, kako izgleda, teškoj godini pred nama, nakon izbora na kojima su njegovi peronisti, jedna od najstarijih populističkih partija na svijetu, izgubili većinu u Kongresu po prvi put u skoro 40 godina. Predsjednik Meksika, Andrés Manuel López Obrador, suočit će se sa stalnim tenzijama sa SAD zbog trgovine, droge i migracije iz Centralne Amerike. Ali barem više ne mora da trpi Trumpove uvrede - za sada.
Sjeverna Amerika
Sve će oči biti uprte u kampanju za novembarske izbore na sredini mandata, kada će demokrate pokušati da odbiju pokušaj republikanaca da ponovo preuzmu kontrolu nad Senatom i Predstavničkim domom. Rezultati će se neizbježno smatrati referendumom o predsjedništvu Joea Bidena. Ako Republikanska stranka dobro prođe u državama na bojnom polju, Donald Trump – koji još uvijek lažno tvrdi da je pobijedio na izborima 2020. – gotovo će sigurno odlučiti da se kandiduje za drugi mandat 2024. godine.
Određena pitanja će imati odjek u cijeloj zemlji, posebno napredak (ili na drugi način) u zaustavljanju pandemije i otpornosti na vakcinu; ekonomija, sa cijenama i kamatnim stopama koje će rasti; i društvena pitanja koja izazivaju podjele kao što su migracija, rasa i prava na abortus, pri čemu se predviđa da će vrhovni sud poništiti ili ozbiljno oslabiti odredbe značajne odluke Roe protiv Wadea iz 1973. godine.
Najveći problem demokrata u 2022. godini mogu biti unutarstranačke podjele. Podjela između takozvanih progresivnih i umjerenih, posebno u Senatu, potkopala je Bidenove račune za socijalnu skrb i infrastrukturu, koji su bili razvodnjeni. Neki od fokusa bit će na samom Bidenu: da li će se ponovo kandidirati 2024., njegove godine (u novembru će imati 80 godina), njegovu mentalnu agilnost i njegovu sposobnost da ispuni svoj plan. Možda će se pokazati da je teško preokrenuti njegov rejting od minus 7 od sredine decembra.
Pod mikroskopom je i Kamala Harris, potpredsjednica, za koju se kaže da je uznemirena i loše radi – barem od strane onih koji su zainteresovani za destabilizaciju Bijelu kuću. Pete Buttigieg, sekretar za transport, koji je tražio demokratsku nominaciju 2020., čovjek je kojeg treba gledati, kao moguću zamjenu za Harris ili čak za Bidena, ako se predsjednik zadovolji sa jednim mandatom.
U međuvremenu je porasla zabrinutost oko toga da li će posredni mandati biti slobodni i pošteni, s obzirom na izuzetne napore republikanskih državnih zakonodavaca da otežaju glasanje, a još teže protivnicima da osvoje rigorozne kongresne okruge i okruge sa ugrađenom republikanskog većinom. Jedno istraživanje procjenjuje da će republikanci promijeniti najmanje pet mjesta u Predstavničkom domu zahvaljujući precrtanim, apsurdno iskrivljenim kartama glasanja. Ovo bi moglo biti dovoljno da se osigura većina republikanskog doma prije nego što glasanje i počne.
Pritisak potencijalnih migranata iz Centralne Amerike na južnu granicu SAD vjerovatno će biti aktualna priča 2022. godine – problem koji je Harris, koja je imala zadatak da se nosi s tim, do sada petljala. Ona i Biden optuženi su za nastavak Trumpove oštre politike. Vjerovanje u Bidenovu kompetentnost također je narušeno haotičnim povlačenjem iz Afganistana, koje je mnogima izgledalo kao poniženje vijetnamskih razmjera.
Još jedan veliki vanjskopolitički neuspjeh ili prekomorski požar – kao što je rusko otimanje zemlje u Ukrajini, direktna kineska agresija na Tajvan ili sukob između Izraela i Irana – ima potencijal da usisa američke snage i uništi njegovo predsjedništvo.
Očekuje se da će premijer Kanade, Justin Trudeau, pokrenuti nove političke inicijative o pristupačnoj brizi o djeci i smještaju nakon ponovnog izbora u septembru. Ali njegovi liberali privukli su najmanji udio glasova od bilo koje pobjedničke stranke u historiji, što sugerira da je Trudeauova magija iscrpljena. Sporovi se kovitlaju oko navodne korupcije, upravljanja pandemijom, trgovine sa SAD-om i kanadske politike smanjenja ugljika.
Afrika
Kako i priliči ovom ogromnom kontinentu, neke od najvećih tema 2022. odigrat će se širom Afrike. Među najupečatljivijim je opterećeno pitanje da li će Afrikanci, koji su još uvijek uglavnom nevakcinisani, platiti ogromnu cijenu koja se može izbjeći za monopoliziranje vakcina razvijenog svijeta, njegovu nevoljkost da distribuira viškove i dijeli patente – i zbog bezbrojnih negativnih učinaka pandemije na zdravstveni i ekonomski uticaji.
Ovo pitanje, pak, postavlja još jedno: hoće li se takva sebičnost vratiti na bogati sjever, kao što je bivši britanski premijer Gordon Brown više puta upozoravao? Iznenadno širenje Omikrona, koji je prvi put identifikovan u Južnoj Africi, sugeriše da bi se 2022. moglo pojaviti više varijanti Covida. Ipak, odgovor razvijenih zemalja može biti da se fokusiraju na domaću zaštitu, a ne na međunarodnu saradnju.
Tok globalne pandemije 2022. godine – i u smislu prijetnje zdravlju i ekonomskom prosperitetu – na kraju je nespoznatljiv. Ali u mnogim afričkim zemljama, s relativno mladom populacijom koja je manje osjetljiva na teške štete od Covida, veći problem može biti negativan utjecaj na liječenje drugih bolesti.
Procjenjuje se da će 25 miliona ljudi u Africi živjeti sa HIV-om 2022. godine; malarija odnese oko 400.000 života u tipičnoj godini. Liječenje ovih bolesti, kao i drugih, poput tuberkuloze i dijabetesa, može se dodatno pogoršati kao rezultat opterećenja zdravstvenih sistema povezanih s Covidom.
Zamijenivši Bliski istok, Afrika je, prema mišljenju mnogih analitičara, postala nova nulta osnova međunarodnog terorizma. Čini se da će se ovaj trend nastaviti i 2022. Zemlje Sahela su, posebno, doživjele porast radikalnih islamističkih grupa, uglavnom domaćih, a koje često ispovijedaju odanost globalnim mrežama kao što su Al-Kaida i Islamska država.
Napori Zapada da se suprotstave ovom porastu džihadističkog nasilja mogli bi postati organiziraniji 2022. Ovo je uslijedilo nakon sporazuma o saradnji između Bidena i Macrona, koji je prekinuo francuske vojne operacije u Maliju zbog nedostatka podrške. Zapadne vlade s uzbunom promatraju širenje radikalnih islamističkih ideja iz ključnih zemalja zapadne Afrike, poput Nigerije, Demokratske Republike Kongo i energetski bogatog Mozambika. Propala država Somalija, u kojoj je aktivan al-Shabaab, opomena je o tome šta može zadesiti zemlju kada se terorizam ne obuzda.
U godini kada SAD treba da sazovu drugi „samit za demokratiju“, pitanje globalnog demokratskog upravljanja – njegovog nedostatka – takođe će se nametnuti. U Africi, koja je doživjela nekoliko državnih udara 2021. godine, posljednji u Sudanu, ovaj problem je posebno izražen. S njim su neraskidivo povezani izazovi ekstremnog siromaštva.
Prema popisu za hitne slučajeve Međunarodnog komiteta spašavanja za 2022., 12 od 20 zemalja s najvećim rizikom od pogoršanja humanitarne krize nalazi se u Africi. To su Etiopija, Južni Sudan, Demokratska Republika Kongo, Somalija, Sudan, Nigerija, Burkina Faso, Centralnoafrička Republika, Mozambik, Mali, Niger i Kamerun. (Najugroženije, neafričke zemlje su Afganistan, Jemen, Sirija, Mjanmar, Haiti, Honduras, Liban i Venecuela).
Na Rogu Afrike, ono što IRC naziva "savršenom olujom" problema u Etiopiji, pogoršava se pogoršanjem građanskog rata koji prijeti raspadom zemlje usred pojačanog miješanja nasilnog staljinističkog režima susjedne Eritreje. U međuvremenu, UN upozoravaju da će suša koja se ubrzano pogoršava do aprila izložiti ekstremnom riziku 7,7 miliona Somalijaca.
Unicef, humanitarna organizacija UN-a za djecu, pokrenula je rekordnih 9,4 milijarde dolara (oko 7 milijardi funti) širom svijeta apel za finansiranje za 2022. za pomoć više od 327 miliona ljudi, uključujući 177 miliona djece, pogođene humanitarnom krizom i Covidom.
Ove vanredne situacije daju kontekst za još jedan od velikih izazova 2022.: međunarodne migracije, bilo da se radi o izbjeglicama iz sukoba, politički proganjanim tražiocima azila ili migrantima protjeranim iz svojih domova zbog klimatske krize, gladi i suše. Međunarodna organizacija za migracije UN-a kaže da je rekordnih 281 milion ljudi - 3,6% svjetske populacije - klasificirano kao međunarodni migranti 2020. godine. Ova brojka raste, uprkos pandemijskim ograničenjima kretanja preko međunarodnih granica.
Ove izuzetne promjene stanovništva tek treba da proizvedu koordiniran, ili čak racionalan odgovor većine vlada, posebno u bogatoj Sjevernoj Americi i Evropi. Možda će se ovo promijeniti 2022. – ali nemojte zadržavati dah.
Antarktik, Arktik… i dalje
Cop27, nastavak konferencije o klimatskoj krizi Cop26 u Glasgowu, održat će se u Egiptu u novembru. On će pružiti izvještaje o napretku obećanja u Glasgowu za smanjenje emisija ugljika i metana, zaustavljanje krčenja šuma, "postepeno smanjivanje" proizvodnje uglja, smanjenje subvencija za fosilna goriva i obezbjeđivanje finansija za ublažavanje gubitaka i štete koje su pretrpjele siromašnije zemlje.
Nerealno je očekivati bilo kakvo brzo poboljšanje izgleda globalnog grijanja klime u narednoj godini. Ekstremni vremenski događaji tipa koji se viđaju širom svijeta 2021. godine – požari, suše, poplave, oluje i rekordne temperature – gotovo su sigurni da će se ponoviti. Kao i do sada, ovi efekti će se posebno osjetiti u osjetljivijim svjetskim sredinama, ne samo na Antarktiku i Arktiku.
Oba polarna regiona će doživjeti povećanu ljudsku aktivnost 2022. godine – što nije nužno srećna perspektiva. Na Antarktiku, na primjer, masovni turizam počinje da raste s pojavom ledenih pista za mlaznjake širokog trupa. Još je problematičniji rastući interes Kine, zajedno s drugim zemljama, za korištenje resursa Antarktika i uspostavljanje vojnih objekata tamo.
Isto tako, led koji se topi na Arktiku otvorio je nove komercijalne i pomorske pomorske puteve širom svijeta, koje sada razvija Rusija u žestokoj konkurenciji s nekoliko drugih zemalja. Dugo zanemareni Grenland je novi Eldorado za mineralne i rudarske kompanije, a također od sve većeg interesa za planere odbrane – ali otpor lokalnog stanovništva prema izdavanju dozvola raste.
U međuvremenu, u svemiru, naredna godina će biti naporna u smislu istraživanja i vojne konkurencije. NASA planira 18 zasebnih misija u 2022. dok se priprema za nastavak letova na Mjesec sa osobljem. Nova svemirska stanica – Gateway – je na kartama. Rusija, Južna Koreja, Indija i Japan lansiraće lunarne svemirske letelice. Evropska svemirska agencija planira poslati sondu na Jupiter i misiju na Mars. Kaže se da se Kina nada da će do kraja godine imati potpuno funkcionalnu svemirsku stanicu u orbiti. A svemirski turizam, u organizaciji Rusije i privatnih kompanija kao što su Virgin Galactic Richarda Bransona i Blue Origin Jeffa Bezosa, uzima maha.
Još zlokobnije, trka u nuklearnom naoružanju u svemiru će se također ubrzati. SAD, Rusija i Kina eksperimentiraju s novim oružjem, kao što su orbitalna hipersonična klizna vozila koja mogu lansirati nuklearne projektile s bilo kojeg mjesta. Rusija je izazvala bijes krajem 2021. godine svojim bezobzirnim testom protivsatelitskog projektila. Drugi će slijediti njihov primjer, potencijalno ugrožavajući globalne komunikacije. Da ne dužimo, NASA planira izbaciti džinovski asteroid s kursa u septembru orkestrirajući frontalni sudar, koristeći svemirsku letjelicu lansiranu na raketu koju je izgradio SpaceX Elona Muska.
SAD to nazivaju "planetarnom odbranom" - ali tehnologija očigledno ima ofanzivne primjene. Neki će smatrati ovaj napredak, drugi ogromnim korakom unazad za čovječanstvo.
