Kina bi mogla kupovati i deset puta više zlata nego što službeno prikazuje, sve su glasnije procjene analitičara, piše Financial Times. Takva dinamika stavlja Kinu u centar trenutnog rekordnog rasta cijene zlata, dok istovremeno otvara pitanje koliko tržište tog plemenitog metala, ujedno i sigurnog utočišta za investitore, podliježe sve netransparentnijim potezima središnjih banaka.
Iako Narodna banka Kine izvještava o skromnim mjesečnim kupovinama u rasponu od jedne do dvije tone, procjene banke Société Générale govore o mogućih 250 tona stvarnih kupovina, što bi činilo više od trećine ukupne globalne potražnje centralnih banaka. Analitičari smatraju da je riječ o nastavku kineske strategije dedolarizacije, pri čemu kupovine ostaju izvan radara zbog slabije transparentnosti, ali i političke osjetljivosti.
Trgovci i analitičari pokušavaju zaobići službene statistike koristeći alternativne metode, poput praćenja narudžbi velikih poluga od 400 unci ili britanskog izvoza zlata u Kinu. Dio stručnjaka procjenjuje da kineske rezerve u stvarnosti prelaze pet hiljada tona, dvostruko više od službenih brojki. Dodatnu složenost donosi činjenica da Kina kupuje preko više kanala, državne agencije SAFE, suverenog fonda CIC i vojske, od kojih niko nije obavezan redovno objavljivati podatke.
Globalno, udio zlata u rezervama izvan SAD u proteklom desetljeću porastao je s 10 na 26 posto, no sve manji dio tih kupovina završava u statistici MMF-a. Dok se prije četiri godine javno prijavljivalo oko 90 posto kupovina, danas ih je vidljivo tek trećina. Razlozi su višestruki: izbjegavanje preuranjenog utjecaja na cijenu, političke posljedice otvorene kupovine u svrhu zaštite od dolara, ali i iskustva ranijih negativnih reakcija tržišta.
Procjene stvarnih kineskih kupovina postaju sve teže zbog kombinacije uvoza, domaće proizvodnje i sektora zlata, kao i zbog statusa Kine kao najvećeg svjetskog proizvođača. Neki modeli, poput onog Plenum Researcha, sugeriraju da je razlika između službenih podataka i stvarnosti ogromna: za 2023. procjenjuju čak 1351 tonu potencijalnog stvarnog otkupa.
Uz snažnu kupovinu, Kina gradi i međunarodnu ulogu, pojedine zemlje u razvoju, poput Kambodže, počinju pohranjivati zlato u kineskim trezorima. Ipak, unatoč analitičkim modelima, većina stručnjaka priznaje da je stvarni obim kineskih kupovina teško dokučiti.