Gusjenice voskovih crva mogu sažvakati plastičnu kesu za samo 24 sata, ali taj proces narušava njihovo zdravlje. Naučnici sada eksperimentišu s načinima kako da ih održe živim dok plastiku pretvaraju u nešto korisno, poput hrane za ribu.
Plastika igra ključnu ulogu u modernom životu, ali zbog svoje otpornosti na biorazgradnju, veoma je teško odložiti je. Nova istraživanja otkrivaju kako „plastofage“ gusjenice mogu metabolički razgraditi plastiku za samo nekoliko dana, a ne decenija, i skladištiti je unutar tijela kao masno tkivo – ali po kojoj cijeni?
Još 2017. godine, revolucionarno istraživanje je pokazalo da gusjenice velike voskove moljke (Galleria mellonella), poznate kao gusjenice voskovih crva, mogu razgraditi polietilensku plastiku. Polietilen je najčešće proizvođena plastika na svijetu, s više od 100 miliona tona proizvedenih godišnje. Polietilen je hemijski izdržljiv, što ga čini otpornim na raspad i može mu trebati decenijama, pa čak i stotinama godina da se potpuno razgradi.
Iako je proces razgradnje plastike demonstriran na malom uzorku pomoću gusjenica voskovih crva, ovaj istraživački projekat pomaže nam da bolje razumijemo biološke mehanizme, uticaj ishrane koja se sastoji samo od plastike na zdravlje ovih organizama, kao i njihovu održivost kao rješenja za problem plastičnog zagađenja.
„Oko 2.000 gusjenica voskovih crva može razgraditi cijelu polietilensku kesu za samo 24 sata, iako vjerujemo da dodatna ishrana stimulansima poput šećera može znatno smanjiti broj gusjenica“, kaže dr Bryan Cassone, profesor biologije insekata i vektora u Odsjeku za biologiju na Brandon Univerzitetu u Kanadi. „Međutim, razumijevanje bioloških mehanizama i posljedica na kondiciju gusjenica pri razgradnji plastike ključno je za korištenje gusjenica voskovih crva u masovnoj biološkoj sanaciji plastike.“
Koristeći niz tehnika iz oblasti fiziologije životinja, materijalnih nauka, molekularne biologije i genomike, dr Cassone i njegov tim proučavali su zanimljiv odnos između gusjenica voskovih crva, njihove bakterijske mikrobiome i njihov potencijal za masovnu biorazgradnju plastike, kao i moguće posljedice na zdravlje i preživljavanje gusjenica, piše Science Daily.
Istraživanje pokazuje da gusjenice voskovih crva metabolički prerađuju plastiku u lipide i skladište je kao tjelesnu mast. „Ovo je slično kao kada mi jedemo odreske – ako unesemo previše zasićenih i nezasićenih masti, one se skladište u masnom tkivu kao rezerve lipida, umjesto da se koriste kao energija“, kaže dr Cassone.
Iako gusjenice voskovih crva rado konzumiraju polietilen, istraživanje takođe pokazuje da to na kraju dovodi do njihove brze smrti. „Ne preživljavaju duže od nekoliko dana na ishrani koja se sastoji samo od plastike i gube značajnu težinu“, kaže dr Cassone. „Međutim, optimistični smo da možemo osmisliti dodatnu ishranu koja ne samo da vraća njihovu kondiciju na prirodni nivo, već je i nadmašuje.“
Dr Cassone i njegov tim identifikovali su dva načina na koja gusjenice voskovih crva mogu doprinijeti rješavanju problema plastičnog zagađenja. „Prvo, mogli bismo masovno uzgajati gusjenice voskovih crva na dodatnoj polietilenskoj ishrani u okviru cirkularne ekonomije“, kaže on. „Drugo, mogli bismo istražiti ponovnu rekonstrukciju puta biorazgradnje plastike izvan samih životinja.“
Kao dodatna korist, masovna proizvodnja gusjenica voskovih crva također bi generisala značajan višak insektne biomase, što bi predstavljalo dodatnu ekonomsku priliku u akvakulturi. „Naši preliminarni podaci sugerišu da bi oni mogli postati dio vrlo nutritivne ishrane za komercijalne riblje vrste“, kaže dr Cassone.