Bosna i Hercegovina nije 'poseban slučaj' i treba samo obnovu i primjenu temeljnih pravnih načela i postulata, primijenjenih na ostatak Europe. Bosni i Hercegovini je potreban ustav zasnovan na građanskim, liberalno-demokratskim principima, ustav koji bi mogao biti replika bilo kojeg postojećeg evropskog ustava - izjavio je danas Zlatko Hadžidedić iz Centra za izučavanje nacionalizma.
Hadžidedić je bio uvodničar na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi “Realna pozicija BiH u internacionalnim relacijama?”
Prema Hadžidedićevim riječima, duga je lista izokretanja i kršenja temeljnih pravnih načela u BiH, koje promoviraju i provode prvenstveno predstavnici Evropske unije (prethodno Evropske zajednice).
"Taj popis počinje izokretanjem načela suverenosti, koje su počinili službeni predstavnici tadašnje Evropske zajednice, lord Carrington i Jose Cutileiro, na Lisabonskoj konferenciji u organizaciji Europske zajednice u februaru 1992. Jedan od temeljnih postulata političke teorije i ustavnog prava, koji kaže da je suverenitet države nedjeljiv i neprenosiv, izokrenuli su Carrington i Cutileiro koji su suverenitet Bosne i Hercegovine i njen teritorij podijelili na tri odvojena, etnički definirana dijela, a zatim prenijeli te dijelove samoproglašenim vođama tri glavne bh. etničke skupine", naveo je Hadžidedić.
Etničko čišćenje i genocid koji su uslijedili u periodu od 1992. do 1995. godine, kako je dodao, bili su direktna posljedica Carrington-Cutileirovog izokretanja postulata o nedjeljivosti i neprenosivosti suvereniteta - kako bi se iz jedinstvene višenacionalne teritorije stvorile tri kvazi-suverene monoetničke teritorije od multietničke teritorije suverene države Bosne i Hercegovine, bilo je potrebno očistiti ove tri teritorije od pripadnika drugih etničkih skupina.
"Kako se taj cilj mogao postići samo masovnim nasiljem, rat i genocid koji su uslijedili od 1992. do 1995. bili su, zapravo, direktna provedba Carrington-Cutileirovog plana, plana od kojeg se Evropska zajednica, a potom i Europska unija, nikada nije distancirala", naveo je Hadžidedić.
Dodao je da dužnosnici Evropske unije do danas nisu priznali suverenitet BiH i njenih institucija, kontinuirano inzistirajući na obrascu komunikacije i pregovaranja isključivo s tri samozvana etnička čelnika pri čemu se zaobilaze institucije.
"Daytonski mirovni sporazum, kojim je okončan rat u novembru 1995., pokušao je vratiti suverenitet BiH. Međutim, unutarnji suverenitet države nikada nije u potpunosti obnovljen s obzirom na činjenicu da su 'entiteti' dobili arbitrarno pravo veta (tzv. 'entitetsko glasanje') u donjem domu državnog parlamenta, Zastupničkom domu. Također, u gornjem domu Parlamenta, Domu naroda, tri glavne etničke skupine također su dobile arbitrarno pravo veta. S obzirom na taj dvostruki ključ veta, državni suverenitet je drastično smanjen, ako ne i praktički ukinut", smatra Hadžidedić.
