Bivši povjerenik Evropske komisije za susjedstvo i proširenje Johannes Hahn kazao je kako nema popusta za ulazak u Evropsku uniju (EU) i zemlje kandidatkinje moraju ispuniti njezine standarde, te dodao da Srbija ima mnogo otvorenih pitanja.
"Proces pristupanja svake od zemalja kandidata za EU je individualan i temelji se na zaslugama, na ispunjavanju standarda koje zahtjeva članstvo u Uniji. S druge strane, i države članice Europske unije moraju uraditi svoj dio posla, moraju se pripremiti za Uniju s više od 30 zemalja, a za to je potrebna promjena sustava odlučivanja", kazao je Hahn.
No istaknuo ja kako očekuje da Unija zadrži snažnu posvećenost pristupanju zemalja zapadnog Balkana Uniji ali da istodobno zemlje članice EU ne smiju odustati od svojih standarda
"Kada bi čitava regija zapadnog Balkana postala dio europske obitelji to bi bila situacija u kojoj svi dobivaju, i zemlje regije i Europska unija. Ali kako bi se to postiglo, države kandidatkinje moraju ispuniti standarde za prijem, mi ne možemo odustati od naših standarda", kazao je Hahn u intervjuu za NIN.
Pregovori o pristupanju Srbije Evropskoj uniji, koji su započeli 2014., su u zastoju od prosinca 2021. kada je otvorila zadnja poglavlja pa ikako je Evropska komisija utvrdila da su ispunjeni tehnički uvjeti za otvaranje klastera 3 među zemljama članicama EU-a još nema nužnog konsenzusa o otvaranju tog klastera.
Odgovarajući na novinarsko pitanje je li procedura oko prijema novih članica u EU komplicirana s obzirom na to traje godinama i da trenutačno opada podrška građana Srbije članstvu, Hahn je kazao da je pridruživanje europskoj obitelji veoma temeljita odluka, kako za zemlju kandidatkinju, tako i za samu Uniju.
"Ako govorimo o Srbiji, tu i dalje postoji mnogo otvorenih pitanja, između ostalog i prilično nizak stupanj usklađenosti u oblasti vanjske politike s politikom Bruxellesa", kazao je Hahn.
Srbija je jedina od država kandidata koja nije usklađena s vanjskom i sigurnosnom politikom EU u pogledu odnosa s Rusijom a također Evropska komisija je u dva posljednja izvješća o napretku Srbije ukazala da nema napretka u funkcioniranju demokratskih institucija, vladavini prava i slobodi medija te slobodnog izražavanja mišljenja.