Predsjednik Visokog tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovin Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) Halil Lagumdžija, u intervjuu za Glas Amerike, ističe da će u narednom periodu biti poznato, hoće li informacije prikupljene preko Sky aplikacije biti priznate kao dokazi na sudu.
Sky aplikaciju je u BiH koristilo više od 2.000 ljudi povezanih s kriminalom i korupcijom.
Odluka će biti na sudovima
VOA: Među presretnutim razgovorima u Sky aplikaciji koju su koristili osobe iz kriminalnog miljea, našla su se imena sudija i tužilaca z Bosne i Hercegovine. Je li pravosudni sistem u BiH korumpiran?
Lagumdžija: Dobro je da se otkrilo da su postojale aplikacije Sky i Anom i da se u okviru toga, inicijalno, otkrilo da ima propusta u pravosuđu te da se pominju određena imena povezana s razgovorima. Posljedično su se dogodila postupanja vezana za nezakonitosti.
VSTV, Ustavni sud i Britanska ambasada organiziraju pravosudni forum na kojem će se razgovarati o zakonitostima dokaza iz Sky aplikacije.
U pravosudnoj zajednici i javnosti uveliko se špekuliše da li nalazi iz ove dvije aplikacije. Odnosno presretnute komunikacije, mogu li biti zakoniti dokazi. Ta odluka će biti na sudovima koji će razmatrati svaki slučaj pojedinačno.
VOA: Sjedinjene Američke Države kontinuirano prate situaciju u BiH. Sankcioniraju osobe koje su učestvovale u korupciji ili podrivanju demokratskih procesa ili institucija na zapadnom Balkanu.
Pod američkim sankcijama su predstavnici pravosuđa iz BiH. Najavljene su i dodatne sankcije. Gdje je nestala etičnost i demokratija kod sudija i tužilaca?
Lagumdžija: Pratili smo metodologiju rada State Departmenta i ostalih agencija. Dobro je da se rad pravosuđa prati sa strane. Da se ukazuje na dobre i loše strane. Nama treba pogled sa strane, pogotovo od SAD.
Protiv Kajmaković se vodio disciplinski postupak
To je veliki prijatelj BiH. Sigurno imaju velike standarde u procjeni stanja u tim oblastima. Posebno u sektoru vladavine prava. Na crnoj listi se, za sada, nalaze bivša državna tužiteljica Gordana Tadić i zamjenica glavnog tužioca Diana Kajmaković.
I prije američkih sankcija, protiv Kajmaković se vodio disciplinski postupak koji je rezultirao razrješenjem s dužnosti zamjenice tužioca i premještanjem na funkciju tužioca Tužilaštva BiH u odjel za ratne zločine. Protiv nje se vodi još jedan postupak koji nije okončan. Ona je na prijedlog Ureda disciplinskog tužioca prije 15-ak dana suspendovana.
Odnosno, privremeno udaljena od dužnosti. Očekuje se odluka drugostepene komisije o žalbi. Taj postupak će teći dalje. Sankcije američke administracije bi, prema nosiocima pravosudnih funkcija, trebale biti signal Uredu disciplinskog tužioca i nadležnim tužilaštvima da “stave na radar” ono što se navodi u obrazloženju tih sankcija prema određenim nosiocima pravosudnih funkcija.
Trebaju razmati pokretanje postupaka pred nadležnim komisijama. VSTV bez inicijative disciplinskog tužioca ne može ništa uraditi. Ured može inicijativu dobiti i od nadležnog tužilaštva.
To je pozitivna inicijativa
VOA: Koliko je, prema Vašem mišljenju uopće opravdano da se sudija ili tužilac, protiv kojeg se vodi disciplinski postupak protiv korupcije, zadrži na mjestu tužioca? Kada dolazi do razrješenja?
Lagumdžija: Kajmaković je suspendovana, odnosno privremeno udaljena od vršenja tužilačke dužnosti. Dok traje ta mjera ne može obavljati niti jednu tužilačku dužnost. Ne želim prejudicirati nikakve odluke. Ne znam kako će dalje odlučivati Ured disciplinskog tužioca.
VOA: Evropska komisija je uputila zahtjev da se objavi kompletan imovinski karton sudija i tužilaca u BiH. Hoće li to predstavljati problem nosiocima pravosudnih funkcija? Možemo li očekivati transparentnost?
Lagumdžija: To je pozitivna inicijativa. Dao sam saglasnost na to da se moj imovinski karton objavi. Oko 210 sudija i tužilaca je također dalo saglasnost. To je pozitivno u kontekstu integriteta i da bi građani mogli biti upoznati s tim. Za sada to možemo objaviti isključivo uz saglasnost sudija i tužilaca.
Naš zakon nalaže da nemamo obavezu to uraditi. S druge strane, to nosi i određene opasnosti. Sudije i tužioci koji imaju relativno veliku imovinu mogu biti meta kriminalaca. Trebalo bi poraditi na tome da se te opasnosti smanje.
VOA: U decembru bi trebalo biti odlučeno hoće li BiH dobiti zeleno svijetlo za kandidatski status u EU. Pred nama je osam preduvjeta. Dobar dio se tiče reforme pravosuđa i Zakona o VSTV-u. Koliko je moguće ostvariti progres u tom smjeru?
Lagumdžija: Iz Evropske unije su reducirali uvjete za kandidatski status, svjesni činjenice da nemamo dovršen izborni proces. Sada će taj uvjet biti ispunjen ako Vijeće ministara BiH ispuni proijedlog prema Parlametu BiH. Izmjene i dopune Zakona o VSTV-u su u proceduri. VSTV je 2018. godine pokrenulo zakonodavnu inicijativu za veće zahvate, odnosno za donošenje novog zakona.
Halil Lagumdžija: Povjerenje građana nije na visokom nivou
Predložili smo da se u međuvremenu krene s manjim zahvatima. Zakonodavna procedura prošle godine nije rezultirala konačnim izmjenama i dopunama zakona o VSTV-u. Prošao je Vijeće ministara i Predstavnički dom PSBiH. Ali, na Domu naroda nije dobio potrebnu većinu.
VOA: Na kakvoj je ljestvici pravosudni sistem u BiH? Mogu li mu građani vjerovati?
Lagumdžija: Svjestan sam da povjerenje građana u pravosudni sistem nije na visokom nivou. Dio je i opravdan, a dio preoštar. Krivi smo i mi. Nismo bili dovoljno otvoreni prema javnosti. Dobar iskorak smo napravili kada smo usvojili komunikacijsku strategiju i akcioni plan.
Vijeće sve više informira javnost o onome što radi. Komunikacijskom strategijom smo dali “kišobran strategiju” za sudove i tužilaštva. Trebamo se više otvarati prema javnosti. Mislimo da pravimo iskorak. Mislim da još trebamo popravljati situaciju kada je riječ o vladavini prava.
Halil Lagumdžija: Problematizirano mnogo puta
VOA: U novembru je započela rasprava o uspostavljanju Višeg suda u BiH koji bi mogao poništavati odluke Suda BiH. Šta će to u konačnici značiti i hoće li sjedište biti u Mostaru?
Lagumdžija: Mi trenutno imamo Sud BiH koji u svom sastavu ima i prvostepenu i drugostepenu nadležnost. Do sada je to problematizirano mnogo puta.
Traženo je da sa situacija razriješi osnivanjem dodatnog suda. Tu problematiku tretira prijedlog zakona o sudovima BiH. Predviđeno je da imamo Sud BiH i Viši, odnosno Apelacioni sud BiH koji bi imao isključivo drugostepenu nadležnost.
Niti jedna instanca koja je ispitivala ovakvu organizacionu strukturu Suda BiH, nije eksplicitno rekla da postoji smetnja u dosadašnjoj strukturi, ali je istaknuto da nije dobro da unutar jednog suda imamo i prvi I drugi stepen.
Posebno je problematiziran aspekt rasporeda sudija u prvostepenom odjeljenju. U tom kontekstu je apelaciju podnijela Borjana Krišto koja još uvijek nije rješena. Mislim da je pitanje sjedišta suda u Mostaru političko. To bi moglo imati tehničke poteškoće. To je sud koji će reagirati isključivo na odluke Suda BiH.
VOA: Imali ste sastanak s predstavnicima Misije OSCE-a u BiH. Koliko je pravosudnim organima značajna međunarodna saradnja i možemo li očekivati pomoć u kontekstu vladavine prava?
Lagumdžija: Imali smo inauguralnu posjetu novoizabranog ambasadora Misije OSCE-a u BiH. Upoznali smo ga s ključnim aktivnostima koje radimo u posljednje vrijeme.
Riječ je o reformskom programu, komunikacijskog strategiji, imenovanju i napredovanju nosilaca pravosudnih funkcija te disciplinskoj odgovornosti protiv nosilaca funkcija u pravosuđu koji krše propise u njihovom radu. Do sada smo imali dobru saradnju s OSCE-om u BiH. Siguran sam da će se nastaviti", rekao je Halil Lagumdžija.
