Velika Britanija u srijedu će se suočiti s najvećim štrajkom radnika u posljednjih desetak godina. Očekuje se da će pola miliona radnika učestvovati u akcijama koje će izazvati poremećaje u pružanju javnih usluga. Procjenjuje se da će se štrajkovima pridružiti 100.000 državnih službenika iz vladinih odjela, aerodroma, centara za vozačke ispite, kao i učitelji, univerzitetski predavači, strojovođe i nacionalni prijevoznici. To će izazvati haos u Britaniji.
Nacionalni zdravstveni sistem (NHS) najavio je pak za 6. februar "najveći štrajk do sada". Stotine hiljada učitelja u Engleskoj i Walesu koji su članovi Nacionalnog sindikata obrazovanja (NEU) započet će prvi od sedam dana bojkota nastave u srijedu, 1. februara. Sindikat željezničkih radnika (RMT) pak poziva na štrajk 1. i 3. februara. Vatrogasci širom Velike Britanije glasali su za nacionalni štrajk zbog plaća prvi put u 20 godina. Vatrogasni sindikat je rekao da su njegovi članovi glasali 88% za štrajk, uz odaziv od 73%.
Sunak u problemima
Ministar saobraćaja Richard Holden rekao je da si vlada ne može priuštiti popuštanje jer bi to imalo negativan učinak na širu privredu i rezultiralo bi ‘‘velikim povećanjem poreza‘‘. Masovni izlazak radnika na ulice u srijedu mogao bi označiti početak pada premijera Rishija Sunaka. Mnogi su bijesni zbog mjera koje je vlada donijela da obuzda štrajkače umjesto da poduzme mjere za borbu protiv inflacije.
U srijedu se također širom zemlje održava protest protiv kontroverznih vladinih planova da donese novi zakon o takozvanim minimalnim nivoima usluge tokom štrajka. Očekuje se da će hiljade ljudi marširati centrom Londona do parlamenta u Westminsteru kako bi se protivilo zakonu o štrajku. Planovi će dati vladi ovlasti da postavi minimalan nivo pružanja usluga za zdravstvene, vatrogasne, obrazovne, transportne i granične sigurnosne službe tokom štrajka. Pojedinosti o tome šta minimalan nivo podrazumijevaju još nisu utvrđene. Međutim, sindikati su zakon nazvali ‘‘protuštrajkaškim prijedlogom‘‘ jer cilja na to da se radnike obeshrabri od pridruživanja štrajku.
Štrajkovi u srijedu nastavljaju se na akcije vozača hitne pomoći, bolničara, medicinskih sestara, željezničkih prijevoznika i poštanskih radnika posljednjih mjeseci.
Dok svaki sektor ima svoje razloge za poduzimanje akcija, mnoge od onih koji štrajkuju ujedinjuje zajednički uzrok: stagnacija plaća u vremenu inflacije.
Uskoro u recesiji
Privreda Velike Britanije jedino je među zemljama G7 koja nije dosegla snagu prije pandemije. Pretrpjela je najgoru stopu inflacije u poređenju s ostalim zemljama u grupi najrazvijenijih u prošloj godini. Predviđa se da će ući u recesiju za nekoliko mjeseci. Međunarodni monetarni fond predvidio je da će Velika Britanija doživjeti najniži rast među velikim svjetskim ekonomijama, možda čak i niži od Rusije. Očekuje se da će se ekonomija smanjiti za 0,6 posto u 2023. To će britansku ekonomiju učiniti najsporije rastućom na svijetu. Za rusku ekonomiju očekuje se da će ove godine porasti za 0,3 posto nakon pada od 2,2 posto u 2022. Slab učinak Britanije u odnosu na druge zemlje rezultat je "strožih fiskalnih i monetarnih politika i finansijskih uvjeta te još uvijek visokih maloprodajnih cijena energije koje opterećuju kućne budžete", rekao je MMF.
Sve su to izgledi za udarac na vladu prije proljetne odluke u martu. Vjeruje se da će se tada osigurati olakšice domaćinstvima za troškove energije. Ministar finansija Jeremy Hunt izjavio je da će svaka recesija ove godine vjerovatno biti ‘‘plića nego što se ranije predviđalo‘‘. Ipsos je objavio svoje posljednje mjesečno istraživanje javnog mnijenja koje sugerira da laburisti s 51 posto imaju 25 bodova prednosti u odnosu na vladajuće konzervativce. Dvije trećine ispitanika, njih 55%, vjeruje da je vrijeme za promjenu na sljedećim izborima.
