Evropa ubrzano pokušava pronaći način kako da se zaštiti od političkih preokreta američkog predsjednika Donalda Trumpa i očuva stabilnost NATO-a.
Trumpovi kontradiktorni stavovi oko raspoređivanja američkih trupa u Poljskoj pretvorili su ovosedmični GLOBSEC forum u Pragu u jasnu najavu onoga što čeka Alijansu – kako upravljati savezom u kojem Amerika istovremeno predstavlja i glavni oslonac i izvor najveće nesigurnosti, prenosi Politico.
Nakon što je američki sekretar za odbranu Pete Hegseth neočekivano otkazao planirano slanje 4.000 vojnika u Poljsku, uslijedio je brzi Trumpov zaokret i promjena odluke putem objave na mreži Truth Social.
Ovakve oprečne poruke izazvale su, prema diplomatskim izvorima, veliki politički i psihološki šok u Varšavi. Poljski ministar spoljnih poslova Radosław Sikorski pokušao je smiriti situaciju, nazvavši sve "nesporazumom u komunikaciji" i običnim štucanjem u odnosima, ali lekcija za cijeli kontinent ostaje jasna – Amerika je nepredvidiva.
Češki predsjednik Petr Pavel otvoreno se požalio da problem nije samo u povlačenju trupa, već u potpunom nedostatku informacija i koordinacije unutar NATO-a. Čak su i saradnici poljskog predsjednika Karola Nawrockog, koji važi za saveznika MAGA politike, ostali zatečeni haotičnim porukama iz Washingtona, naglašavajući da Poljska ispunjava svoje obaveze i izdvaja čak pet odsto GDP-a za odbranu.
Dilema pred samit u Ankari: Kupovina američkog oružja ili evropska nezavisnost
Ova situacija otvara ključno pitanje za predstojeći samit lidera NATO-a u Ankari koji se održava u julu. Evropa se nalazi pred izborom da li da prati zahtjeve šefa Alijanse Marka Ruttea i nastavi da se oslanja na ključne američke vojne sisteme, ili da se ozbiljnije okrene razvijanju sopstvenih odbrambenih kapaciteta.
Njemački ministar spoljnih poslova Johann Wadephul istakao je da Berlin radi sa partnerima na izgradnji nove, snažne odbrambene sposobnosti Evrope, svjestan da je Washington sve više fokusiran na Kinu i indo-pacifičku regiju.
S druge strane, unutar same Evrope postoje ozbiljna neslaganja. Švedski ministar odbrane Pål Jonson upozorio je da je primarni cilj brzo naoružavanje vojnika, bez obzira na to da li oružje dolazi iz Evrope, Amerike ili Azije, odbacujući uvođenje "evropskih preferencija" u pravila nabavke.
Sličan balans pokušava pronaći i Rumunija. Ministarka spoljnih poslova Oana Țoiu navela je da su investicije u domaću industriju važne, ali da Bukurešt istovremeno želi zadržati snažnu vezu sa SAD-om, što potvrđuje i njihov plan nabavke američke vojne opreme vrijedan više od dvije milijarde dolara. Potreba za balansiranjem između domaćih interesa i za