Turska policija uhapsila je najjačeg protukandidata predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, što je potez za koji stručnjaci kažu da ima za cilj ukloniti sve moguće protukandidate uoči sljedećih predsjedničkih izbora i dodatno produžiti njegovu vladavinu.
Gradonačelnik Istanbula, Ekrem Imamoglu, pritvoren je u sklopu istrage o korupciji i terorizmu, u potezu koji je opozicija osudila kao politički motiviran. Oko 100 drugih povezanih s gradonačelnikom također je uahpšeno, uključujući izabrane gradonačelnike okruga Istanbul Resul Emrah Sahan i Murat Calik, piše CNN.
Val hapšenja dolazi nakon višemjesečnog slamanja opozicije u Turskoj. U novembru je Human Rights Watch kritikovao Erdogana jer je smijenio nekoliko izabranih opozicionih gradonačelnika i zamijenio ih onima koje je imenovala vlada.
Murat Somer, profesor politike na Univerzitetu Ozyegin u Istanbulu, rekao je da je pritvaranje istanbulskog gradonačelnika dio političke transformacije kroz koju Turska prolazi.
Erdoganova Turska prelazi s "otvorenog autokratskog režima na ruski ili bjeloruski stil, potpuno autoritarni, autokratski režim", rekao je Somer za CNN, dodajući da se čini da je ovo "vrlo dobro planiran i orkestriran napor koji je započeo prošle jeseni".
Hoće li opozicija uspjeti preživjeti ovaj pokušaj, tek će se vidjeti.
Imamoglu je rekao da neće odstupiti.
“Suočavamo se s ogromnim maltretiranjem”, rekao je dvostruki gradonačelnik u videu snimljenom iz njegove garderobe neposredno prije hapšenja. "Ali neću odustati. Sve vas volim. Povjeravam se ljudima. Stajat ću uspravan", rekao je u videu koji je objavljen u srijedu na X.
Millet iradesine darbe vuruluyor. pic.twitter.com/waXHu23ZVN
— Ekrem İmamoğlu (@ekrem_imamoglu) March 19, 2025
U odvojenoj poruci, Imamogluova supruga Dilek rekla je da su "oni koji ne žele izgubiti u sljedećim glasačkim kutijama napravili ovaj potez", misleći na Erdogana i njegov tabor.
'Prevelika prijetnja'
Imamoglu, jedna od najpopularnijih političkih figura u Turskoj, bio je glavna prijetnja Erdoganu.
Erdogan je produžio svoju vladavinu na treću deceniju nakon pobjede na oštrim predsjedničkim izborima 2023., čime je osigurao drugi mandat. Njegova stranka, međutim, nije osigurala ključni grad Istanbul, u kojem je bio gradonačelnik prije nego što je postao predsjednik, a koji ostaje u rukama njegovog rivala Imamoglua i glavne opozicione Republikanske narodne stranke (CHP).
Nakon što je osvojio drugi mandat, Erdogan je bio spreman vratiti grad na općinskim izborima u martu 2024., na kojima je Imamoglu ponovno pobijedio s 51,14% glasova, pobijedivši kandidata Erdoganove Stranke pravde i razvoja (AK Party). Za gradonačelnika Istanbula izabran je 2019.
"Erdogan u Imamogluu vidi ključnog izazivača", rekao je za CNN Soner Captagay, viši saradnik i direktor Turskog istraživačkog programa na Institutu za bliskoistočnu politiku sa sjedištem u Washingtonu.
Oba čelnika potječu s obale Crnog mora, i baš kao što je Erdogan iskoristio svoje gradonačelnikovanje Istanbulom 1990-ih da uvjeri birače da može dobro voditi Tursku, "Imamoglu je stvorio isti brend", rekao je. "Ovo je bila prevelika prijetnja za Erdogana i on ju je odlučio suzbiti u korijenu."
Imamoglu je na putu da jednog dana vodi zemlju. Neke ankete su govorile da bi Imamoglu, ako bi se kandidirao za predsjednika protiv Erdogana, osigurao više glasova.
"Imamoglu je izuzetno popularan", rekao je Somer dodajući da je Imamoglu posebno vješt u privlačenju podrške, čak i iz tradicionalno pro-Erdoganovih tabora.
"Ovo je naravno izuzetno prijeteće za Erdogana", rekao je Somer.
Lokalni izbori u Turskoj u nedjelju označili su najveći izborni poraz za stranku predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, jer je glavna opoziciona grupa proglasila pobjedu u ključnim gradovima uključujući Istanbul i Ankaru.
Njegovo hapšenje dogodilo se samo nekoliko dana prije nego što je CHP trebao održati primarne izbore, na kojima se očekivalo da će Imamoglu biti izabran za predsjedničkog kandidata u sljedećem krugu predsjedničkih izbora.
To također dolazi nakon što je Univerzitet u Istanbulu u utorak saopćio da je poništilo Imamogluovu diplomu zbog nepravilnosti. Kandidati moraju imati univerzitetsku diplomu kako bi se kandidirali za predsjednika Turske.
Kao odgovor na njegovo hapšenje, CHP je pozvao na proteste centrale stranke i pokrajinskih ureda širom zemlje. Čelnik CHP-a, Ozgur Ozel, nazvao je Imamogluovo pritvaranje "pokušajem državnog udara protiv našeg sljedećeg predsjednika".
U međuvremenu, Erdoganovi saveznici branili su gušenje.
Erdoganov saveznik i čelnik Stranke nacionalističkog pokreta (MHP), Devlet Bahceli, odbacio je nazivanje Imamogluovog pritvaranja državnim udarom, dodajući da je pozivanje na ulice u znak protesta zbog njegovog hapšenja “politička korupcija koja je poludjela i izgubila nivo razuma i morala”.
Bahceli je također insistirao da je tursko pravosuđe "neovisno, nepristrano i objektivno".
Treći predsjednički mandat?
Stručnjaci kažu da Erdogan vjerovatno pokušava produžiti svoju vladavinu na treći mandat.
Prema ustavu, predsjednici se smiju kandidirati samo dva mandata. Kako bi zaobišao ovo pravilo, Erdogan će morati ili izmijeniti ustav ili raspisati prijevremene izbore.
Za promjenu ustava Erdoganu će trebati podrška CHP-a, druge najveće stranke u Velikoj narodnoj skupštini Turske nakon Erdoganove AK stranke, koja se može pohvaliti s više od 130 članova parlamenta. AK stranka ima više od 270 mjesta. Ustavni amandman zahtijeva glasanje dvotrećinske većine u parlamentu.
Erdogan je prethodno izmijenio ustav na referendumu 2017. kojim je turski parlamentarni sistem transformiran u snažno izvršno predsjedništvo, dajući Erdoganu široke ovlasti.
Predsjednik također može raspisati prijevremene izbore, što bi mu osiguralo još najmanje pet godina vladavine, jer bi njegov drugi mandat bio nepotpun. Kako bi se zaosta kandidirao za predsjednika na prijevremenim izborima, parlament će ih morati raspisati, prema članku 116. ustava.
Ali bilo koji izbori koji uključuju opoziciju s Imamogluom na čelu riskiraju poraz Erdogana, kažu stručnjaci.
"Ako dopuste opoziciji da u potpunosti učestvuje na izborima, izgubit će. Oni to shvataju", rekao je Somer, dodajući da Erdogan vjerovatno nastoji eliminirati opoziciju prije raspisivanja prijevremenih izbora i promjene ustava, za što se Erdogan, rekao je Somer, pripremao kooptiranjem političara da podrže ideju.
Captagay je rekao da bi Erdogan, međutim, mogao krivo izračunati, jer "hapšenje glavnog protivnika nikad ne funkcionira dobro".
Erdogana je i sam uhapsio 1999. tadašnji sekularni režim. Kasnije je stekao veliku popularnost.
"Imamogluovo hapšenje moglo bi povećati simpatije prema njemu i može ga postaviti kao nacionalno poznatog političkog heroja, baš kao što je Erdoganovo hapšenje učinilo za njega 1999.", rekao je Captagay, dodajući da je Erdogan možda nenamjerno podržao svog političkog neprijatelja.
