Predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine (PS) BiH Nikola Lovrinović je kazao da mu je, kada bi najkraće ocjenjivao evropski put BiH u 2021. godini, žao što se jedna dobra energija koja se sredinom godine pojavila na obzorju nije iskoristila.
On je u razgovoru za Fenu napomenuo da se tada radilo o dogovoru, prije svega između stranaka parlamentarne većine, da probaju riješiti tri važna izazova u 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Podsjetio je da su to zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, Zakon o sukobu interesa i izmjene i dopune Zakona o VSTV-u.
"Bilo smo na dobrom tragu da se to dogovori, da dobije određenu parlamentarnu većinu i da ispunimo ta tri važna prioriteta, osim još nekoliko koji su u 2020. godini ispunjeni, kao što su izbori u Mostaru, zatim nestanak odrednice o smrtnoj kazni u Kaznenom zakonu Republike Srpske, formiranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, odnosno usvajanje Poslovnika o radu odbora. Nekih je pomaka bilo i činilo mi se da bismo s ta tri zakona imali kredibilan napor na putu ka članstvu u EU", naveo je Lovrinović.
Međutim, dodao je on, događaji koji su sada na sceni su to sve skupa zaustavili. Jedino što se uspjelo, da je zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama prošao parlamentarnu proceduru u Zastupničkom domu i slijedi procedura u Domu naroda državnog parlamenta.
Lovrinović ističe da je jedan od onih koji misli da BiH treba dobiti kandidacijski status, dodajući da čini sve što je u njegovoj mogućnosti, i kao predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije, da pridonese tome.
"Zašto to govorim. Nepotrebno je da čekamo da bismo ponovo čekali. Dobivanje kandidacijskog statusa ne znači automatsko članstvo. To su još godine i niz obaveza koje su pred nama. Tek tada zapravo otvaramo i reformske procese i naše obveze u parlamentarnoj proceduri, da uskladimo svoju regulativu sa svim onim poglavljima koja se otvaraju kad se dobije kandidacijski status", pojasnio je Lovrinović, dodajući da zbog toga on insistira na tome.
Kaže da se često u javnosti navodi da je to nerealno, da nismo ispunili 14 prioroteta, ali da bez obzira na sve to smatra da bi se Bosni i Hercegovini trebao dodijeliti kandidacijski status. Napomenuo je da je potencirao jednu deklaraciju u Zastupničkom domu državnog parlamenta, „gdje se od evropskih parlamentaraca traži da nam u tom smislu pomognu kod Evropske komisije“.
"Očito je da je 2021. godina već na izmaku i da od toga nema ništa. Ja se i dalje nadam da će to u prvom kvartalu 2022. godine biti moguće, da će se poneki od ovih uvjeta ispuniti i da ćemo doista doći u situaciju kada kredibilno napravimo određene napore da bismo dobili kandidacijski status", kazao je Lovrinović.
Napominje kako bi volio da se to dogodi zato što bismo tada, po njegovom mišljenju, snažno otvorili reformske procese.
Onda će, smatra on, biti nemoguće izbjeći, ne podržati određena zakonska rješenja u parlamentarnom zasjedanju, koja su usklađena s evropskim standardima, ako otvaramo poglavlja.
"Dakle, onda ćemo vidjeti je li ta sveopća potpora evropskom putu BiH doista istinita, ili je to samo fingiranje. Nadam se da to nije fingiranje i da ćemo, ako dobijemo taj kandidacijski status, doista biti u situaciji da snažno otvorimo reformske procese u BiH, poštujući ono što smo dužni otvaranjem poglavlja u tom procesu koji je poznat kad se postaje član EU", naveo je Lovrinović.
Na pitanje šta se može očekivati u narednoj godini s obzirom na trenutnu političku krizu u BiH, odgovorio je kako misli da je ovog trenutka, na žalost, nekoliko top političkih tema u eteru i „jedan dio tih političkih tema je zaustavio, na neki način, i rad domova Parlamentarne skupštine BiH“.
"Ovakvo stanje nema smisla više. Jednostavno, mora se nešto dogoditi, moramo tih nekoliko pitanja riješiti na neki način i moramo krenuti dalje. A to znači dalje i ka kandidacijskom statusu BiH za članstvo u EU. Tome se doista nadam. Nastavit ću i dalje na tome putu raditi, i s deklaracijom koju sam predložio i kao predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije PSBiH", zaključio je Lovrinović.
