Mi nismo protiv autoputa, ali jesmo kud ide, kaže Slavko Berberović, jedan od mještana naselja Ortiješ kod Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), na čijem imanju će se graditi autoput koridora Vc.
Slavko i njegove komšije iz Ortiješa, ali i Malog Polja i Kosora, više puta su upozoravali na težak položaj i štetan utjecaj autoputa. U oktobru 2020. godine uputili su žalbu Neovisnom mehanizmu za procjenu projekata Europske banke za obnovu i razvoj i Europskoj banci za investicije, koji su i glavni kreditori gradnje autoputa u BiH.
"A za ovo sve, međunarodna je zajednica mogla stati s nama, i da kaže: mi smo dali vama, ko hoće da sadi, da živi od toga. I mi živimo od toga", kaže Berberović za Radio Slobodna Evropa, napominjući da većina ljudi u ovom naselju ima vinograde.
"Mi smo kao povratnici ovo dobivali, da radimo. I meni će oduzeti. Ove vinograde što vidite. Ljudi od toga žive", kaže Berberović.
Šef Delegacije EU s bh. zvaničnicima o ubrzanju radova na Koridoru Vc
Mještane brine da neće moći koristiti ni ono zemlje što ostane zbog zagađenja nakon gradnje autoputa.
"Šta ćeš saditi? Bude li autoput, to je zagađenje. Evo, aerodrom, avioni – zagađenje, ovaj autoput – zagađenje. Kombinat je sad ugašen, a bio zagađenje. I ova cesta M17, i to, nas su okružili i nek’ se snalaze kako god ko hoće. Neko i da ostane, ali moje godine, ja nigdje ne idem. A mojima ću govoriti neka idu negdje, nek se snalaze", poručuje Berberović.
Iz EBRD-a su za Radio Slobodna Evropa kazali da su upoznati sa žalbama mještana Kosora, Ortiješa i Malog Polja, u vezi s gradnjom dionice Mostar jug – tunel Kvanj, dionice koridora Vc.
"Javna rasprava o procjeni utjecaja na okoliš i društvo projekta održana je u septembru 2020. u Mostaru i organiziralo ju je Ministarstvo za okoliš i turizam Federacija BiH, kao dio nacionalnog postupka odobrenja", naveli su u pisanom odgovoru iz EBRD-a.
Za RSE su iz EBRD-a potvrdili da je zaprimljena žalba u fazi ocjenjivanja kod Mehanizma za procjenu projekata EBRD-a.
Iz Bankwatcha, međunarodne organizacije koja se bavi zaštitom životne sredine, kažu da bi izvještaj europskih banaka o žalbi mještana mogao biti objavljen u martu 2021.
Iz ove organizacije smatraju da nije opravdano da "europske banke rasipaju novac na projekte koji imaju veze s ovom dionicom autoputa prije nego se čuje mišljenje ljudi koji tu žive".
"Banke (EBRD i EIB op. a.) obično imaju jako dobre politike i posvećene su poštovanju europskih standarda kada je riječ o konsultacijama s lokalnim stanovništvom", kazali su iz Bankwatcha za RSE.
Konsultacije s lokalnim stanovništvom imali su iz javnog poduzeća Autoceste FBiH.
"Mi već dosta dugo imamo komunikaciju s lokalnom zajednicom i mislim da tvrdnje da neće biti adekvatno obeštećeni, nisu tačne", kaže direktor Autocesta FBiH Adnan Terzić za RSE.
Terzić smatra da "postoji nekoliko slučajeva pojedinaca koji smatraju da trebaju dobiti više nego što im se eksproprijacijom može dati".
Za dvije decenije izgrađeno tek 102 kilometara autoputa u BiH
"Mi smo još prošle godine započeli proces eksproprijacije na tom području. Federacija je proglasila javni interes na tom području. Do sada imamo 230 rješenja za više od osam kilometara trase. Riješili smo oko 202 rješenja", kaže Terzić.
Politička ruta koridora?
U naseljima kroz koja će proći autoput uglavnom žive povratnici srpske i bošnjačke nacionalnosti. Povratak u ove dijelove Hercegovine, u dobroj mjeri, financiran je iz međunarodnih, u prvom redu europskih fondova.
Amna Popovac jedna je od aktivistica iz Mostara koja je radila na povratku ljudi u ova mjesta.
"Ja ove ljude koji žive u Malom Polju, Kosoru, Ortiješu i tim okolnim mjestima, znam od 1998. godine. Radila sam s tim ljudima i na obnovi njihovih kuća, i na obnovi vodovodne mreže, ustvari bunara", priča Popovac za RSE.
Smatra da su nakon dvadeset godina "života na svom", odjednom čuli da će preko imanja da im se gradi autoput.
U posljednjih 20-ak godina, u Bosni i Hercegovini je izgrađeno nešto više od 200 kilometara autoceste, uglavnom na odvojenim dionicama.
"Odjednom neko u Federalnom parlamentu podigne ruku da se autoput, koji je trebao da ide preko Podveležja, preko brda i državne zemlje, spusti dole, u dolinu Neretve, ide preko tih njihovih kuća i vinograda, u koje je međunarodna zajednica uložila pola milijarde maraka", kaže Popovac.
Iz Autocesta FBiH kažu da se na odluku o ruti Mostar jug čekalo osam godina.
"Bivša idejna rješenja i studije davale su nekoliko alternativa i na kraju je dogovoreno u decembru 2017. i mi smo mogli započeti s ozbiljnijim planiranjem gradnje", kaže Terzić, potcrtavši da nije bio na čelu Autocesta kad se odlučivalo o ruti.
Istovremeno, pravni zastupnik mještana, preko čijih imanja je povučena nova trasa autoputa odlukom iz 2017. godine, Milenko Krčum, za RSE kaže da oni smatraju da je "trasa ciljano povučena preko imanja povratnika i da u tome ima određenih političkih intencija".
"Zašto prethodni izbor trase koja je išla preko podnožja brda, a koju je usvojio Zastupnički dom Federalnog parlamenta, nikad nije stavljena na dnevni red Doma naroda, manje-više upućenima je jasno. Nova trasa je dogovorena zakulisno, i tu se radi o političkoj trgovini, a nikako o objektivnim kriterijima i javnom interesu. Pri tome su povrijeđena načela iz Arhuške konvencije i posebno sudjelovanje zainteresirane javnosti, lokalne zajednice, u odlučivanju od značaja za okoliš", smatra Krčum.
Za njega je, smatra, posebno zanimljivo kako je prezentirana nova trasa.
"Izvršena je manipulativna komparacija između dvije nove opcije – jedne koja ide kroz povratničko naselje Ortiješ, a druge koja ide kroz povratničko naselje Bačevići. Stvoren je privid izbora između dvije opcije, od kojih obje idu preko naselja povratnika srpske nacionalnosti. Nije nikako izvršena komparacija s ranijom trasom koja je zacrtana preko obronaka brda", kaže za RSE.
Zašto je na Balkanu cestarina viša nego u EU?
Iz Bankwatcha kažu da su u razgovorima s investitorima i izvođačima ustanovili da je izabrana nova trasa, jer košta manje i manje je zahtjevna.
"Alternativa postoji. Ali dobili smo objašnjenje da je druga ruta tehnički zahtjevnija. Ipak, smatramo da je dobro da postoji alternativa, a ona uvijek postoji kad je riječ o gradnji cesta", kažu iz Bankwatcha.
Advokat Krčum kaže da pokušavaju na svim frontovima zaštiti interese povratnika.
"Pokrenuta je parnica za zaštitu od diskriminacije. Obraćali smo se instituciji ombudsmana, podnosili zahtjeve za pristup informacijama. Za sada mi nemamo rezultata. Dok se ne okončaju postupci, ne možemo reći kakav je rezultat postignut", kaže zastupnik mještana.
Na komentare da je riječ o problemu koji je ispolitiziran, kako kaže direktor Autocesta FBiH, s obzirom na to da je riječ o povratnicima srpske nacionalnosti, Krčum ističe da su se "povratnici obraćali tamo gdje su očekivali da će dobiti podršku".
"Povratnici srpske nacionalnosti su se obraćali na više adresa – SNSD-u, SDS-u, vjerskim vlastima. Neku bitnu podršku nisu dobili ni od koga. Reklo bi se da su ostavljeni sami", kaže Krčum.
"Naravno da se politizira i ljudi koji su vlasnici nekretnina su, u biti, pokazatelj imamo li tamo problem ili nemamo", kaže Terzić.
S druge strane, Popovac smatra da su ljudi "pod velikim pritiskom da prodaju svoju imovinu".
"Da bi se tako država dovela pred svršen čin, da bi se državi reklo: 'Evo, mi smo, Federacija, otkupili toliko i toliko, potrošili toliko i toliko para, pa zašto onda vi kočite taj tzv. razvoj države i taj koridor Vc", naglašava Popovac.
Protesti u Mostaru zbog gradnje autoputa
Zbog izgradnje autoputa, južno od Mostara, lokalna i akademska zajednica pisale su u ljeto 2020. premijeru FBiH Fadilu Novaliću, smatrajući "da nije opravdano da autoput na tom području, umjesto brdima, ide preko plodnih polja i preko rijeka".
Potpisnici pisma su Vujadin Berberović, lider srpske povratničke zajednice u naselju Ortiješ, Semir Kljako, Amna Popovac, profesor Ahmed Džubur, zastupnik opozicione Demokratske fronte u Federalnom parlamentu, te ekspertice Maja Popovac i Azra Duraković.
Iz EBRD-a kažu da je koridor Vc ključni europski prometni koridor koji će poboljšati povezanost Bosne i Hercegovine sa Zapadnom Europom.
"Trenutnu usklađenost odobrio je parlament Federacije BiH. Proces odobravanja, kojim upravlja Federalno ministarstvo prostornog uređenja, obuhvaćao je višekriterijsku analizu potencijalnih dozvola. Procjena utjecaja na okoliš i društvo je sadržavala detaljan pregled i sažetak alternativa razmatranih za predloženo usklađivanje i dizajn. Vlasti FBiH potvrdile su da je odabir rute bio predmet procesa savjetovanja s u skladu s nacionalnom legislativom", navode iz EBRD-a.
Problem vojne imovine
Autoput koji će proći kroz vinograde planiran je i preko vojne imovine BiH.
Iz Autocesta kažu da imaju sve suglasnosti još od prije dvije godine i da "Pravobranilaštvo i komisije za eksproprijaciju ovih dana završavaju taj dio".
U februaru 2020. godine Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine, koje je nadležno za vojnu imovinu, tužilo je Federalnu upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove zbog vojnog zemljišta u krugu mostarskog aerodroma, koji je prije rata u BiH služio i u vojne svrhe.
"Smatramo da bi eksproprijacija Vojnog aerodroma Ortiješ ugrozila funkcioniranje navedene perspektivne lokacije, narušavajući zakonom određeni pojas aerodroma i eventualno ga učinila neupotrebljivim sa stanovišta propisa kojima se ova materija regulira", saopćeno je tada iz Ministarstva odbrane BiH.
Ovaj spor još nije okončan, a u Autocestama kažu da imaju dozvolu koju je 2017. godine potpisala bivša ministrica odbrane Marina Pendeš.
Popovac smatra da je riječ o potezu "kojim se koči NATO integracija ove države".
"Ide se u destabilizaciju države, upravo provlačenjem Koridora Vc preko vojnog aerodroma Ortiješ, i to preko dijelova za parking aviona. Neko je planski povukao tu liniju da zaustavi naše NATO integracije", mišljenja je Popovac.
Vojni aerodrom Ortiješ odlukom Predsjedništva BiH iz 2016. godine kvalificiran je kao perspektivna vojna imovina, međutim, pitanje knjiženja vojne imovine na BiH ni danas nije do kraja riješeno.
Upravo u ovom problemu, mještani tri naselja koji su se žalili zbog gradnje autoputa vide svoju šansu.
"Zainteresirali smo se i za problematiku zaštite vojne imovine, jer je trasa provučena preko parcela koje su u vlasništvu Bosne i Hercegovine i namijenjene su za obranu. Zainteresirali smo se i za upravni spor koji vodi Ministarstvo odbrane BiH protiv odluka o eksproprijaciji vojnih parcela, tako da se radi o većem broju postupaka", kaže advokat Krčum za RSE.
Na pitanje RSE o problemu eksproprijacije vojne imovine za gradnju autoputa, iz EBRD-a kažu da su BiH i FBiH provoditelji "ovog ključnog vodećeg prometnog koridora".
"Državna tijela odgovorna su za upravljanje državnom vojnom imovinom i veza s entitetskim vlastima, a Autoceste FBiH odgovorne su za provedbu svih odluka državnih i entitetskih vlasti", odgovorili su iz EBRD-a.
Utjecaj na okoliš
Trasa koridora Vc Mostar jug bi mogla negativno utjecati i na okoliš, u prvom redu rijeku Bunu.
"Postoji, zaista, velika zabrinutost zbog utjecaja autoputa na biodiverzitet. Studije o utjecaju su zastarjele, ali i nepotpune. Postoje novi podaci i novo stanje na terenu koje nije u ovim studijama", kažu iz Bankwatcha.
Rijeku Neretvu od bh. vlasti i investitora brane i pred Vijećem Europe
Utjecaj na rijeku Bunu, navode iz ove organizacije, bit će jako veliki i ozbiljan, a to nije predmet nijedne studije dosad.
"Smatramo da je ovo jako ozbiljno pitanje, posebno imajući u vidu proces pridruživanja EU koji podrazumijeva da BiH pripremi studiju Natura network 2000, a ovo bi moglo jako pogoditi biodiverzitet na Buni i smatramo da bi ovo trebalo biti mnogo detaljnije analizirano", kažu iz Bankwatcha.
Za Popovac priča o Buni je uništavanje okoline.
"Znamo svi ovu priču o mini hidroelektranama. Dijelom su zaustavljeni graditelji tih mini hidroelektrana da uništavaju naše rijeke. Ali, autoceste Federacije nisu zaustavljene. Oni žele usred Bune da stave jedan stup za most, most koji veže taj tunel Kvanj i ovamo, taj dio autoputa koji prolazi preko zemlje i kuća povratničkih, tu idu dva mosta, preko Bune i Bunice. I jedan most direkt usred korita Bune ima stup", kaže ona.
Naglašava da su Buna i Bunica cijelim tokom zaštićene zbog rijetkih vrsta koje žive u ovim vodama.
"A posebno hoću da napomenem da je na toj trasi sada i kamenolom Mukoša. Taj kamenolom je korišten da se iz njega vadi kamen za gradnju onog originalnog Starog mosta. Iz tog kamenoloma se vadio kamen za obnovu sada ovog Starog mosta, i oni sada žele da slojem asfalta pređu preko tog kamenoloma. Ako se bilo šta desi, ako samo napukne Stari most, odakle ćemo mi izvaditi kamen da ga popravimo? Niodakle", kaže Popovac.
Iz Autocesta kažu da "će se posebna pažnja posvetiti prelasku autoputa preko rijeke Bune", a sve ostalo je, kaže Terzić, završeno.
Kilometri kroz godine i eure
Kamen temeljac za koridor Vc položen je 2000. godine. Do danas je izgrađeno 106 kilometara, od planiranih 330. Trenutno se grade 44 kilometra na tri dionice, uključujući pripreme za gradnju na dionici Mostar jug. Iz Autocesta FBiH kažu da se u narednih mjesec dana očekuje da se krene u tendersku proceduru gradnje tunela Kvanj, što bi značilo još šest kilometara.
Izgradnja autoputa u BiH financira se kreditnim sredstvima EIB-a i EBRD-a, te OFID-a (fond OPEC-a, fonda za međunarodni razvoj) i Kuvajtske razvojne banke u znatno manjim iznosima.
Sredstva koja izdvajaju domaće institucije odnose se na projektiranje i eksproprijaciju.
Gradnja cjelokupnog koridora koštat će oko četiri milijarde eura. Dosad je potrošeno više od jedne milijarde eura.
Autoput kao dio panevropskog Koridora Vc definisan je 1997. godine na Konferenciji ministara saobraćaja europskih zemalja u Helsinkiju.
