U junu su desetine biorazgradivih kapsula pale s neba iznad šuma Havaja. Svaka od njih, isporučena dronom, sadržavala je oko 1.000 komaraca.
Ali to nisu bili obični komarci – radilo se o mužjacima uzgojenim u laboratoriji koji ne ujedaju i koji nose bakteriju Wolbachia. Kada se pare s divljim ženkama, njihova jaja ne uspijevaju da se izlegu. Cilj ove metode jeste kontrola populacije invazivnih komaraca koji uništavaju populacije ptica endemskih za Havaje, poput rijetkih havajskih medosasa (honeycreepera).
Kako komarci ubijaju havajske ptice
Ove ptice, koje su ključni oprašivači i raspršivači sjemena, te imaju duboko značenje u havajskoj kulturi, nalaze se na ivici izumiranja. Nekada ih je bilo više od 50 vrsta, ali danas je ostalo samo 17, od kojih je većina ugrožena, piše CNN.
Prošle godine, ptičica ‘akikiki proglašena je funkcionalno izumrlom u divljini, dok se procjenjuje da je preostalo manje od 100 jedinki ʻakekeʻe.
Iako su urbanizacija i sječa šuma uticali na populaciju, glavna prijetnja je ptičja malarija, koju šire komarci. Komarci nisu autohtoni za Havaje – prvi put su zabilježeni 1826. godine, vjerovatno preneseni kitolovcima. Od tada su izazvali valove izumiranja, jer mnoge havajske ptice nemaju imunitet na bolest.
Zbog toplijih tropskih uslova, komarci su se ranije zadržavali u nižim predjelima, ali klimatske promjene sada omogućavaju njihov prodor u više planinske oblasti – jedino preostalo utočište za medosase. „Vidimo kako komarci osvajaju sve veće nadmorske visine, a ptice se povlače sve više – dok ne ostane više prostora gdje mogu preživjeti“, kaže dr. Chris Farmer iz Američkog konzervacijskog društva za ptice (ABC).
Milioni komaraca protiv invazije
Rješenje su pokušali naći u metodi koja se naziva tehnologija inkompatibilne inseminacije (IIT). Ona koristi komarce zaražene bakterijom Wolbachia, čime se sprječava razmnožavanje divljih komaraca.
Budući da pesticidi uništavaju i druge važne insekte, poput vilinskih konjica i voćnih mušica, ova metoda je bila najperspektivnija. ABC i koalicija „Ptice, ne komarci“ počeli su 2016. istraživanje. Godine su bile potrebne da se utvrdi koja Wolbachia bakterija je najučinkovitija za južne kućne komarce, vrstu koja prenosi ptičju malariju.
U 2022. počeli su masovno uzgajati ove komarce u laboratoriji u Kaliforniji. Od 2023. godine, počelo je njihovo masovno ispuštanje na Mauiju i Kauaiju – po 500.000 komaraca sedmično na svakom otoku, korištenjem helikoptera i dronova.
Prema Farmeru, riječ je o prvom primjeru primjene IIT metode u svrhe očuvanja prirode na globalnom nivou. Iako komarci na Havajima nisu autohtoni i ne igraju ključnu ekološku ulogu, Farmer upozorava da bi ista metoda u drugim državama mogla imati neželjene posljedice.
Dronovi spašavaju ptice – i kupuju vrijeme
Zbog nepristupačnog terena, čestih jakih vjetrova i promjenjivog vremena, helikopteri su često morali otkazivati misije u posljednjem trenutku. Zato su dronovi postali rješenje. Nakon mjeseci testiranja, u junu su uspješno započeli automatska ispuštanja kapsula komaraca dronovima – po prvi put u svijetu.
„Možemo lakše kontrolisati vrijeme ispuštanja, čak i kada je vrijeme nepredvidivo. Osim toga, sigurnije je jer nema potrebe da ljudi lete helikopterima“, objašnjava Adam Knox, menadžer zadužen za dron operacije.
To značajno smanjuje troškove, emisije i buku, čime postaje održivije rješenje.
Farmer očekuje da će proći najmanje godinu dana prije nego se vide prvi rezultati. Ipak, vjeruje da će ovaj pristup kupiti dragocjeno vrijeme za ptice, dok se populacije stabilizuju i eventualno razviju otpornost na ptičju malariju – što se već nazire kod vrste ‘amakihi.
Postoji i nada da bi se ptice iz uzgoja, poput ‘akikiki, mogle ponovo vratiti u divljinu. Farmer priznaje da je gledati izumiranje vrsta srceparajuće, ali upravo to daje snagu njegovom timu:
„Imamo mogućnost da spasimo ove vrste. Ako ih ne spasimo u ovoj deceniji, onda ih možda više nikada nećemo imati. Ta odgovornost nas pokreće.“