Njemački kancelar Friedrich Merz boravi u posjeti Litvaniji, gdje je prisustvovao raspoređivanju prve njemačke oklopne brigade koja će trajno biti stacionirana u ovoj baltičkoj zemlji. Radi se o historijskom potezu – prvi put nakon Drugog svjetskog rata Njemačka stacionira čitavu brigadu izvan svojih granica.
Merz je u prisustvu litvanskog predsjednika Gitanasa Nausede poslao jasnu poruku Moskvi:
''Rusija, ovakva kakvu danas gledamo, prijetnja je za sve nas. Protiv te prijetnje se štitimo i zbog toga smo danas ovdje''.
On je dodao da ''agresivni ruski revizionizam ne ugrožava samo sigurnost i teritorijalni integritet Ukrajine, već i našu zajedničku sigurnost u Evropi''.
Naglasio je da svako ko izazove NATO mora znati na šta se upušta:
''Obrambeni savez je spreman i branit ćemo svaki pedalj teritorija''.
Njemačka time šalje snažan signal i saveznicima i protivnicima. ''Smjesta i s odlučnošću uložimo u našu sigurnost'', poručio je Merz, koji se zalaže za povećanje njemačkog vojnog budžeta na pet posto BDP-a do 2032. godine – zahtjev koji je posebno forsirao i američki predsjednik Donald Trump.
''Zajedno s našim partnerima odlučni smo braniti teritorij NATO-a od svake agresije. Sigurnost naših baltičkih saveznika je i naša sigurnost'', istakao je Merz.
Govoreći o mogućnosti mira u Ukrajini, rekao je da ''ne treba imati iluzija o brzom rješenju'', te dodao da se nada ''prilici za dogovor o prekidu vatre'', ali da je to proces koji bi ''mogao potrajati sedmicama i mjesecima''.
Najveći projekat Bundeswehra
Dana 1. aprila u Vilniusu je i formalno uspostavljena 45. oklopna brigada – deveta brigada njemačke kopnene vojske i prva koja će biti stalno stacionirana van zemlje. Brigada će brojati oko 5.000 vojnika, uz tešku oklopnu tehniku, tenkove, inžinjerske i izviđačke jedinice, logistiku i civilnu podršku.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius poručio je:
''Njemačka će biti spremna braniti svaki kvadratni centimetar teritorija NATO-a''.
Dodao je da je stacioniranje brigade ''snažna poruka našim partnerima i jasan signal svakom mogućem protivniku''.
Litvanija kao ključna tačka
Litvanija, koja graniči s ruskom enklavom Kalinjingrad i savezničkom Bjelorusijom, smatra se strateškom tačkom na istočnom krilu NATO-a. Njemačka brigada koristiće iste tenkove kao i litvanska vojska – moderne Leopard 2 A8 – što dodatno jača saradnju dvije države.
Gradilišta su širom Litvanije: nove kasarne, ceste, produžena željeznička pruga, škole i vrtići za porodice vojnika.
Politički i kadrovski izazovi
Njemačka planira da brigada bude potpuno operativna do kraja 2027. godine. Međutim, ostaje izazov kadrovske popune, jer Bundeswehru hronično nedostaje osoblja. Potrebno je 4.800 vojnika i 200 civilnih radnika koji će dobrovoljno služiti višegodišnji mandat u Litvaniji.
Kako bi povećala atraktivnost službe, Njemačka je već usvojila tzv. ''Zakon o prekretnici'' koji predviđa veće dodatke za inostrane misije i bolje uslove za služenje vojnog roka.
Pravni temelj i saradnja s Litvanijom
Njemačka je prisutna u Litvaniji još od 2017. godine, ali sada ta prisutnost prelazi u stalnu – na osnovu međuvladinog sporazuma iz septembra 2024. godine. Taj dokument omogućava Bundeswehru slobodno korištenje vojnih objekata, skladištenje oružja, otvaranje škola i vrtića na njemačkom jeziku, te priznavanje školskih svjedodžbi i u Njemačkoj i u Litvaniji.
Ovim potezom Njemačka, nekada sinonim za pacifizam nakon Drugog svjetskog rata, sada jasno pokazuje novu fazu svog vojnog i političkog pozicioniranja u Evropi – i to na samom pragu Rusije.